Američko-izraelski napadi na Iran se nastavljaju, dok Teheran pokreće protuudare i sve više koristi dronove. Stručnjaci u emisiji Otvoreno upozorili su i na posljedice za svjetsko gospodarstvo, posebno rast cijena nafte.
News
Komentari 4
Američko-izraelski napadi na Iran se nastavljaju, dok Teheran pokreće protuudare i sve više koristi dronove. Stručnjaci u emisiji Otvoreno upozorili su i na posljedice za svjetsko gospodarstvo, posebno rast cijena nafte.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u deseti dan, a napetosti u regiji i dalje rastu. Američko-izraelski napadi na Iran se nastavljaju, dok je Teheran pokrenuo prve veće protuudare. Rat sve snažnije pogađa i svjetsko gospodarstvo, što se već vidi u naglom rastu cijena nafte i neizvjesnosti na energetskim tržištima. O situaciji su u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” govorili stručnjaci za sigurnost, međunarodne odnose i energetiku.
Izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, rekao je kako su SAD i Izrael u kraćem roku nego što se očekivalo teško oslabili iranske vojne kapacitete.
– Uništili su velik dio iranske mornarice, sustav zrakoplovstva, protuzračne obrane i brojne radare. Bitno je smanjen i broj balističnih i krstarećih projektila – rekao je Akrap.
Dodao je da je Iran velik dio projektila već potrošio tijekom prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog rata s Izraelom, kada ih je, prema njegovim riječima, dnevno lansirano oko 400.
Prema njegovim riječima, Iran sada djeluje drugačije nego na početku sukoba.
– Prva dva do tri dana ispalili su salve koje su imali. SAD i Izrael uništili su velik dio postrojenja, sustava i terminala za lansiranje. Dobar dio se nalazi pod zemljom, ali da bi se projektil lansirao mora se iznijeti na površinu. U tih nekoliko minuta, s obzirom na to da Amerikanci i Izraelci kontroliraju nebo, vrlo ga brzo mogu uništiti prije lansiranja – rekao je.
Zbog toga, smatra, Iran sve više koristi dronove.
– Puno lakše mogu djelovati dronovima i s njima napadaju brojne okolne države – dodao je Akrap.
O političkoj situaciji u Iranu govorio je prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu. Komentirao je i novog iranskog ajatolaha za kojeg kaže da ima snažnu podršku Revolucionarne garde.
– On je prilično vjerna kopija svoga oca, ali nešto konzervativniji. To je čovjek koji je do sada prvenstveno djelovao iz sjene, ali je dugoročno pripreman za preuzimanje ove funkcije – rekao je Bandov.
Dodao je kako se o njemu desetljećima spekuliralo kao o budućem vjerskom vođi, iako dio radikalnijih krugova u Iranu smatra da nema dovoljno teološkog obrazovanja.
– Ipak je presudila podrška iranske Revolucionarne garde. Nismo sigurni hoće li stvarno znati upravljati Iranom koji je prilično kompleksan jer do sada nije imao klasično upravljačko iskustvo u državnim institucijama ili gospodarstvu – rekao je Bandov.
Istaknuo je i kako zasad ne pokazuje spremnost na dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama.
U međuvremenu rat sve snažnije utječe na svjetsko energetsko tržište. Cijene nafte posljednjih dana naglo su porasle, a hrvatska Vlada ponovno je ograničila cijene goriva.
Energetski stručnjak Davor Štern ocijenio je tu odluku pravovremenom.
– Pravovremena je to odluka, unaprijed najavljena i brzo provedena. Mislim da to pokazuje da je Vlada svjesna situacije i da zna da mora djelovati u ovom vremenu – rekao je.
Dodao je da je cijena nafte tijekom dana bila oko 100 dolara po barelu, ali je navečer nešto pala nakon zatvaranja burzi.
– Očekivao sam da će nafta porasti već u prva dva do tri dana više nego što je rasla. Borbena djelovanja koja su pogodila infrastrukturu očito su unijela nemir na tržištu – rekao je Štern i dodao da očekuje kako će cijene ostati relativno visoke i nakon završetka sukoba, dok se tržište ne stabilizira.
Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan istaknuo je da Hrvatska raspolaže zalihama nafte za otprilike tri mjeseca.
– Nafta i derivati zapravo ne prolaze kroz Hormuški tjesnac. Zadnje što sam čuo je da su kupovali naftu iz Kazahstana, koja dolazi kroz Crno more. Imamo i strateške rezerve – rekao je Krpan.
Dodao je ipak da Hrvatska i dalje ovisi o uvozu derivata s Mediterana.
Štern je upozorio da bi veći problem od eventualnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca mogli biti napadi na energetsku infrastrukturu.
– Teoretski postoji alternativa, jedan dugački cjevovod kroz Saudijsku Arabiju, ali on kapacitetom ne može zamijeniti promet tankera kroz tjesnac. Luka na Crvenom moru također nije spremna za tako velike količine – rekao je.
Podsjetio je i na primjer kuvajtskih naftnih bušotina koje su iračke snage zapalile tijekom Zaljevskog rata, a koje su se gasile gotovo godinu dana.
Bandov smatra da u ovom trenutku ne postoji realna diplomatska platforma za rješavanje sukoba.
– Većini država vjerojatno je u interesu da se sukob riješi, ali konkretnih inicijativa nema. UN danas ne funkcionira kao u nekim prethodnim razdobljima i trenutačno ne vidimo platformu za pregovore – rekao je.
Dodao je da pozivi na dijalog zasad djeluju uglavnom formalno te da postoji velika opasnost od daljnje eskalacije sukoba.
Akrap je zaključio kako Iran teško može pobijediti u ovom ratu.
– Pitanje je samo kolike će biti žrtve i tko će u Iranu na kraju tražiti dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama i Europskom unijom – rekao je.
Prema njegovim riječima, jedna od mogućnosti u budućnosti mogla bi biti i reorganizacija države, s većim pravima za brojne etničke manjine koje čine oko 40 posto stanovništva Irana.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+