U Hrvatskoj su 123 tisuće stranih radnika iz trećih zemalja, iz čijih plaća se uplaćuju doprinosi za današnje mirovine, i zdravstvo. Mirovinski i zdravstveni sustav imaju više koristi od njih nego oni od sustava
DOPRINOS GOSPODARSTVU
Stranih radnika u Hrvatskoj ima više od 120.000, a evo koliko oni uplaćuju za mirovine Hrvata
Čitanje članka:
5
min
Čak je 63 posto hrvatskih građana potpuno ili djelomično nezadovoljno prisutnošću stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je broj potpuno nezadovoljnih porastao u odnosu na lanjske rezultate, pokazuje analiza Instituta za istraživanje migracija. Još je 34 posto građana neutralno po tom pitanju, a samo je tri posto potpuno ili djelomično zadovoljnih prisutnošću stranih radnika u Hrvatskoj.
Raste i broj zločina iz mržnje, napadi na strane radnike su sve češći. Samo su lani zabilježena 22 takva napada, pitanje je koliko je još neprijavljenih.
Osim što nam dostavljaju hranu, rade teške poslove u građevini, brojne slabo plaćene poslove, za koje radne snage u Hrvatskoj nema dovoljno, strani radnici u velikoj mjeri doprinose i mirovinama naših postojećih umirovljenika. Teško da će sami, pritom, ostvariti pravo na hrvatsku mirovinu. Doprinose i našem budžetu za zdravstvo, a rijetko ga koriste jer su uglavnom mladi, bez kroničnih bolesti.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odgovorio nam je kako, prema njihovim internim, neslužbenim istraživanjima o broju osiguranika, u Hrvatskoj ima 134.332 osiguranika - stranih državljana, od toga 123.288 iz trećih zemalja.
Naša okvirna računica pokazuje da 123 tisuće radnika iz trećih zemalja, uz okvirnu bruto plaću od 1.200 eura, u godinu dana za mirovinski doprinos u prvom stupu izdvoje 255 milijuna eura. Ako je trenutačna prosječna mirovina u Hrvatskoj 650 eura, to je iznos dovoljan da pokrije preko 392 tisuće mirovina.
Naime, s bruto plaćom od 1200 eura mjesečno, 172,50 eura će biti uplaćeno za mirovinski doprinos za prvi stup. Ako 123 tisuće radnika uplaćuje tijekom godinu dana po 172,50 eura mjesečno, to je oko 255 milijuna eura godišnje. Na sve plaće ispod 1.300 eura se primjenjuje sniženje osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje za prvi stup. Za drugi stup se i dalje uplaćuje pet posto bruto plaće, i to je osobna imovina koja ne sudjeluje kod današnjih isplata mirovina. Ta se sredstva "vrte", ulažu na financijskim tržištima, i time strani radnici također čine posrednu korist gospodarstvu.
Osim toga, ne treba zaboraviti ni da poslodavci za strane radnike s urednom boravišnom i radnom dozvolom obvezno moraju uplatiti i doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5 posto bruto plaće, što je u slučaju radnika s plaćom od 1.200 eura iznos od 198 eura. Ako 123 tisuće radnika uplaćuje tijekom dvanaest mjeseci po 198 eura mjesečno, to je oko 292 milijuna eura godišnje - približno pet posto mase doprinosa koje dobije Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
- Kao filipinska strana radnica u Hrvatskoj mogu govoriti samo iz vlastitog iskustva i razumijevanja. Kao i svi ostali koji ovdje rade legalno, svaki mjesec doprinosim mirovinskom sustavu, to je dio naše odgovornosti kao radnika. Primjećujem da mnogi ljudi misle kako će strani radnici, kad odu iz Hrvatske, uzimati novac iz hrvatskog mirovinskog sustava. Koliko ja znam, to nije točno. Stranci mogu ostvariti pravo na mirovinu samo ako ostanu dovoljno dugo, ispune potrebne godine staža i, u mnogim slučajevima, postanu stalni boravci ili državljani. Mnogi strani radnici uplaćuju doprinose, ali možda nikad neće ništa dobiti zauzvrat. Ti doprinosi ostaju u sustavu i pomažu u isplati mirovina sadašnjim umirovljenicima u Hrvatskoj, kaže za 24sata Arcely Bing, filipinska radnica. Kako dodaje, većina stranih radnika koje poznaje ne planira ostati zauvijek.
- Dolazimo raditi, pomagati svojim obiteljima kod kuće i vratiti se kad naši ugovori ili ciljevi budu ispunjeni. To što doprinosimo mirovinama u Hrvatskoj, a u njima, moguće, nećemo sami uživati, osobno ne smatram nepoštenim, jer razumijem pravila. No osjećam da su strani radnici često pogrešno shvaćeni. Često nas se vidi kao problem ili prijetnju, iako zapravo tiho i odgovorno doprinosimo zemlji u kojoj radimo, zaključuje Bing. Doprinos je trenutačan, ali pravo na korist je uvjetno, zaključuje. Dok netko ne ostane dugoročno i ne ispuni zakonske uvjete, mirovinski sustav ima više koristi od stranih radnika nego što strani radnici imaju od njega.
- Ne tražimo poseban tretman, već pravednost, točne informacije i poštovanje. Razumijevanje tih činjenica može pomoći u smanjenju straha i izgradnji otvorenijeg i gostoljubivijeg društva za sve, govori Arcely.
Kako ističe dr. sc. Danijel Nestić, predstojnik Odjela za tržište rada i socijalnu politiku Ekonomskog instituta Zagreb, kod procjene važnosti stranih radnika za hrvatsko gospodarstvo ne smije se zaboraviti da oni značajno pridonose i uplatama u mirovinski i zdravstveni sustav, a da zapravo gotovo uopće ne koriste te sustave.
- Kod uplate mirovinskih doprinosa u prvi stup, odnosno u državni proračun, oni se izravno koriste za isplate današnjih mirovina. Strani radnici trenutno ne dobivaju mirovine, ali im se bilježe mirovinska prava. Da bi mogli dobiti starosnu mirovinu, oni moraju raditi najmanje 15 godinu u Hrvatskoj, ili zemljama EU ili u zemljama s kojima Hrvatska ima sklopljene sporazume o socijalnom osiguranju. Za većinu izvaneuropskih zemalja Hrvatska još nema sklopljene takve ugovore. Ako bi tako ostalo, to bi značilo da radnici iz tih izvaneuropskih zemalja neće ostvariti mirovinu. Međutim, moguće je da će Hrvatska u godina koje dolaze sklopiti takve sporazume. No bez obzira na to, Hrvatska, odnosno državni proračun koristi u vidi prikupljenih doprinosa ostvaruje, a strani radnici će pravo na mirovinu možda ostvariti za 30 do 40 godina, a možda i neće. A te koristi nisu male, možda četiri do pet posto ukupno prikupljenih doprinosa, napominje dr.sc. Nestić. Ne smije se, dodaje, zaboraviti ni na uplate u zdravstveni sustav.
- Strani radnici su u pravilu mlađi pa i puno manje koriste zdravstvene usluge od prosječnog stanovnika. Isto tako, oni češće niti ne znaju da su zdravstveno osigurani, boje se da će morati dodatno jako puno platiti ako odu kod liječnika, i zato to izbjegavaju. Zapravo i u zdravstvenom sustavu, slično kao i mirovinskom, ostvaruju su značajni prihodi od doprinosa uz vrlo malo iskorištenih prava koja se ostvaruju temeljem uplate tih doprinosa, zaključuje stručnjak.
Koliko je zapravo 255 milijuna eura doprinosa za mirovine od radnika iz trećih zemalja velik novac, dobro ilustrira sljedeći primjer: ovih će dana hrvatski umirovljenici dobiti godišnji dodatak na mirovinu, šest eura po godini staža, koji se isplaćuje prvi put temeljem novog Zakona o mirovinskom doprinosu. Trošak je procijenjen na 210 milijuna eura, što znači da su doprinosi stranih radnika omogućili da se u cijelosti financira godišnji dodatak na mirovine, i još će preostati 40-ak milijuna eura za druge potrebe, na primjer za pokrivanje dijela „božićnice“ od 80 eura po umirovljeniku, najavljene ovih dana. I dodatak i božićnica se, tehnički gledajući, isplaćuju iz proračuna, ne izravno iz doprinosa. Ali doprinosi ionako nisu dovoljni za isplatu mirovina pa proračun mora pokriti razliku, tako da je zapravo svejedno da li se neka isplata za umirovljenike računovodstveno vodi kao da je financirana iz proračuna ili iz doprinosa, sve je to dio proračuna središnje države.
Kako nam je uz uvjet anonimnosti ispričao jedan strani radnik iz Azije, ne zarađuje nikad više od 900 eura netto. Slobodne su mu samo nedjelje. Koliko god može, šalje kući svojoj obitelji daleko od Zagreba. Živi skromno da ne može skromnije, sobu dijeli s nekoliko sunarodnjaka, i za njega ne postoji apsolutno nikakav "luksuz", uključujući kavu u kafiću, nikad ništa.
U Hrvatskoj je 1,78 milijuna osiguranika u sustavu generacijske solidarnosti - toliko ljudi radi za isplatu mirovina postojećih 1,23 milijuna umirovljenika. Prije deset godina je bilo puno manje osiguranika, tek 1,4 milijuna, dakle daleko manje onih koji rade za isplatu mirovina. Što je manje onih koji rade, manje je i novca za, pritom, sve više umirovljenika, jer smo i sve starija populacija. Strani radnici doprinose većem iznosu za isplatu postojećih mirovina.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
