Na sva tri referenduma o neovisnosti, održana 2018., 2020. i 2021. godine stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske. No pokret za neovisnost bojkotirao je posljednje glasanje
NOVA KALEDONIJA
Strah od novih nemira na francuskom prekomorskom teritoriju. Stigao je Macron
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u četvrtak da će policijska pojačanja ostati u Novoj Kaledoniji koliko god bude potrebno, nakon što je stigao na francuski pacifički otok s ciljem okončanja smrtonosnih nereda koji su izbili zbog sporne izborne reforme. Šestero osoba ubijeno je u neredima koji su za sobom ostavili opljačkane trgovine te zapaljene automobile i poslovne objekte od kada su počeli prije više od tjedan dana.
"U nadolazećim satima i danima, bit će zakazane velike nove operacije gdje je to potrebno, a republikanski poredak u cijelosti će biti ponovno uspostavljen jer drugog izbora nema", rekao je Macron tijekom sastanka s političkim i poslovnim čelnicima otoka.
S obzirom na to da je otok pod izvanrednim stanjem, Macron je rekao da će dodatno osiguranje od ukupno 3000 ljudi ostati čak i tijekom Olimpijskih igara u Parizu, ako bude potrebno.
"Osobno vjerujem da izvanredno stanje ne bi trebalo biti produljeno", rekao je, dodajući da će ono biti ukinuto tek kada prosvjednici uklone barikade s cesta.
Prosvjednici se boje da će izborna reforma, koju su već usvojili zakonodavci u matičnoj Francuskoj udaljenoj oko 16,000 kilometara, razrijediti glasove autohtonih Kanaka, koji čine 40 posto populacije otoka od 270.000 ljudi, i otežati prolazak bilo kojeg budućeg referenduma o neovisnosti.
Na sva tri referenduma o neovisnosti, održana 2018., 2020. i 2021. godine stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske. No pokret za neovisnost bojkotirao je posljednje glasanje i najavio da ne kani prihvatiti rezultate.
S obzirom na to da je riječ o ustavnoj reformi, za njezino usvajanje potreban je sastanak oba doma parlamenta, a Macron tek treba najaviti datum za to.
Politički čelnici autohtonih Kanaka pridružili su se sastanku s Macronom, uključujući predsjednika vlade Nove Kaledonije Louisa Mapoua i predsjednika njezinog Kongresa Rocha Wamytana, koji je bio potpisnik Sporazuma iz Noumee iz 1998. koji je okončao desetljeće nasilja i zacrtao put do postupne autonomije.
Macron je rekao da je cilj sastanka, koji uključuje i francuske lojaliste, bio vratiti sve strane za stol.
Macron je ranije u četvrtak rekao novinarima da će povratak miru i sigurnosti biti glavni prioriteti njegova putovanja te da će se pozabaviti najosjetljivijim političkim pitanjima Nove Kaledonije.
Suradnici kažu da Macron nema unaprijed smišljen plan i da će razgovarati sa svim stranama o obnovi nakon nereda, kao i o politici, ali je malo vjerojatno da će žuriti s bilo kojom važnom odlukom.
Francuska je anektirala Novu Kaledoniju 1853. i koloniji dala status prekomorskog teritorija 1946. Treći je svjetski rudar nikla, ali sektor je u krizi i svaki peti stanovnik živi ispod praga siromaštva.
Tisuće turista ostalo je zarobljeno zbog nemira, a Francuska, Australija i Novi Zeland organiziraju letove kako bi evakuirali stotine ljudi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
