Budući da je koža naš najveći organ i sve što na nju stavljamo barem djelomično upija, izbor proizvoda koje nanosimo itekako je važan. Saznajte koji sastojci u kozmetici donose više štete nego koristi
KOLIKO TOGA STAVLJAMO NA SEBE?
Štetni sastojci u kozmetici: Na što paziti dok njegujemo kožu?
Čitanje članka:
3
min
Dok svakodnevno nanosimo kreme, losione, šampone i šminku, rijetko razmišljamo o tome koliko se kemijskih spojeva nalazi u našoj rutini. Procjenjuje se da prosječna žena koristi i do petnaest proizvoda na dan, što znači da se na koži svakodnevno nađe i do petsto različitih sastojaka.
Zašto se sve češće propituju sastojci u beauty industriji?
Tijekom posljednjeg desetljeća raste svijest o transparentnosti. Mnogi sastojci koji su nekoć bili standard danas su zabranjeni ili strože regulirani jer su se pokazali problematičnima, povezani s iritacijama, narušavanjem hormonske ravnoteže pa čak i mogućim karcinogenim djelovanjem. Zbog toga dobra informiranost postaje prvi korak prema zdravijim navikama njege kože.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Parabeni su konzervansi pod povećalom
Parabeni se nalaze u šamponima, gelovima za tuširanje te kremama za lice i tijelo, a na deklaracijama ih najčešće prepoznajemo kao methylparaben, propylparaben ili ethylparaben. Zabrinutost proizlazi iz navoda da mogu ometati hormonsku ravnotežu, osobito kod trudnica i djece.
Sulfati kao poznati iritansi
SLS i SLES daju obilnu pjenu u šamponima i čistačima, no poznati su iritansi koji mogu uzrokovati suhoću i svrbež kože i vlasišta, osobito ako se koriste svakodnevno ili u većim koncentracijama.
Etanolamini u pjenama
Etanolamini označeni kao DEA, TEA i MEA koriste se u šamponima, bojama za kosu i pjenama za brijanje. Problem nastaje jer u određenim uvjetima mogu formirati nitrozamine, spojeve za koje se sumnja da su kancerogeni.
Triklosan povezan s hormonskim poremećajima
Triklosan se donedavno dodavao antibakterijskim sapunima, dezodoransima i pastama za zube, no danas se povezuje s hormonskim poremećajima te razvojem otpornosti bakterija na antimikrobne tvari, pa ga se sve više izbjegava.
Poliakrilamid i formaldehid u lakovima i dječjim šamponima
U hidratantnim kremama i proizvodima za kosu može se naći poliacrilamid koji se razgrađuje na potencijalno kancerogeni akrilamid. Sličnu kontroverzu prate formaldehid i sastojci koji ga otpuštaju, prisutni u lakovima za nokte i dječjim šamponima, poznati uzročnici alergijskih reakcija.
BHA i BHT su konzervansi prošlog vremena
Ovi konzervansi prisutni su u parfemima, ruževima i dezodoransima, a klasificirani su kao mogući karcinogeni i endokrini disruptori, pa sve češće ustupaju mjesto sigurnijim alternativama.
UV filteri pod provjerom
Pojedini UV filteri poput oxybenzonea i octinoxatea povezuju se s alergijama i poremećajem hormona, što je potaknulo porast popularnosti mineralnih filtera poput cinkova oksida i titanijeva dioksida, koji djeluju nježnije i fizički blokiraju UV zračenje.
PEG spojevi narušavaju barijeru kože
PEG spojevi, odnosno polyethylene glycol, mogu narušiti prirodnu barijeru kože i u sebi sadržavati tragove 1,4-dioksana, tvari za koju se sumnja da je kancerogena. Zato se preporučuje poseban oprez kod osjetljive kože.
Sintetski mirisi i tajna iza riječi “fragrance”
Pod jednostavnom oznakom “fragrance” ili “parfum” može se skrivati cijeli niz kemikalija, često bez detaljnog navođenja. Upravo su sintetski mirisi najčešći okidači alergijskih reakcija i nadraženosti, pa je uvijek dobro birati proizvode bez mirisa ili s jasno deklariranim prirodnim aromama.
Viša cijena ne znači bolji sastav
Mnogi luksuzni proizvodi imaju gotovo identične formulacije kao i pristupačniji, pa ulaganje u poznavanje sastojaka često donosi više koristi nego ulaganje u brend.
'Prirodno' nije uvijek i 'sigurno'
Iako prirodna kozmetika može biti odlična alternativa, valja imati na umu da i biljni ekstrakti mogu izazvati iritacije. Najbolje se voditi pravilom kraćih i preglednijih deklaracija te provjerenih izvora.
Zdravija rutina bez nekih drastičnih promjena
Zdravija rutina ne zahtijeva radikalne promjene, dovoljno je početi provjeravati sastojke proizvoda koje već koristimo i postupno ih mijenjati sigurnijim opcijama. Ponekad je dobro posegnuti i za jednostavnim, tradicionalnim rješenjima poput kokosovog ili bademovog ulja te se uvijek prisjetiti da proizvodi kojima je istekao rok trajanja više nisu sigurni za upotrebu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
