Na isti je način radio i Bubka, koji je, uz 17 svjetskih rekorda na otvorenom, u dvorani postavio još 18 te debljao vlastiti proračun, no cifre su tad bile neusporedive
GDJE MU JE GRANICA?
Zbog svjetskih rekorda postao je milijunaš: Evo zašto ih sjajni Duplantis ruši po centimetar
Čitanje članka:
3
min
Zadnji dan srpnja 1994. godine, Sestriere, Italija. Sergej Bubka preskače 6,14 metara i na otvorenom postavlja svoj 17. i posljednji svjetski rekord u skoku s motkom. Ukrajinac, u tadašnje doba nedodirljivi vladar ove discipline sa šest uzastopnih svjetskih zlatnih medalja, za sve je i dalje ostao apsolutno najveći skakač s motkom i kad je u nekoliko godina dominacije Francuz Renaud Lavillenie 2014. godine skinuo Bubku s prijestolja preskočivši 6,16.
Danas, deset godina kasnije, i najveći Bubkini poklonici svjesni su da na čelo priče o najvećem stiže netko drugi. Otkad je, taman prije nego će korona virus zavladati svijetom, s 20 godina prvi put srušio Lavilleniejev svjetski rekord za centimetar, Armand Gustav Duplantis (25) postavlja nove, moguće za sva vremena nedostižne standarde skoka s motkom. Makar, i kad je Bubka prvi put prije 40 godina preskočio famoznih šest metara, mnogi su mislili da takvo što više neće nitko.
Na Svjetskom prvenstvu u Tokiju vitki Šveđanin, koji se rodio u Americi (otac Amerikanac), ali je odabrao nastupati za majčinu domovinu, treći je put postao svjetski prvak, kao drugi motkaš nakon Bubke koji je uspio povezati zlatni hat-trick na SP-u. A učinio je to na način koji mu je već prešao u naviku, toliko da prosječni pratitelj atletike na njegove rekorde reagira: "Aha, evo ga opet, ništa novo".
Duplantis je u Tokiju 14. put postavio najbolji rezultat svih vremena, odnosno 13. je put, osim onog prvog kad je nadskočio Lavillenija, nadmašio samog sebe. Letvicu je, čim je sa 6,15 osigurao zlato, postavio na 6,30, srušio je u prva dva pokušaja pa poletio u zadnjem. Koliko je to visoko i premoćno, pa ne treba dalje od rezultata viceprvaka. Grk Manolo Karalis osvojio je srebro sa šest metara. Za 30 centimetara manje! Nitko ovo švedsko čudo nije pobijedio na zadnjih 36 natjecanja.
Duplantisu je ovo četvrti svjetski rekord samo u 2025. godini i za njega je zaradio 100.000 dolara. Za zlatnu medalju dobio je i 70.000 dolara. Nekom puno, nekom sitnica. Ali, za usporedbu, Arina Sabalenka i Carlos Alcaraz za osvajanje US Opena zaradili su po pet milijuna eura, što je najveća teniska nagrada u povijesti.
U atletici se, premda je kraljica sportova, ne vrte ni izbliza takve sume, pa je Duplantis odlučio maksimalno unovčiti sportsku genijalnost i dominaciju kad se u skoku s motkom već nudi takva mogućnost. Svaki rekord pomicao je za centimetar te za svaki inkasirao novčane nagrade. Maksimalna je 100.000 dolara i na svakom je natjecanju jednokratna. Odnosno, i da dvaput sruši rekord, osvojit će 100.000 dolara, stoga se Duplantis uvijek zaustavlja nakon rušenja rekorda. Doduše, bilo je i manjih nagrada, primjerice, za drugi svjetski rekord, 2020. godine na mitingu u Glasgowu, dobio je 30.000 dolara. Prošle godine u Poljskoj u Dijamantnoj ligi 50.000... U svakom slučaju, Duplantis je samo na račun 14 svjetskih rekorda postao milijunaš, ne računajući pritom bonuse koje ima od sponzora Pume. Na isti je način radio i Bubka, koji je, uz 17 svjetskih rekorda na otvorenom, u dvorani postavio još 18 te debljao vlastiti proračun, no cifre su tad bile neusporedive.
- Bilo je natjecanja na kojima je Duplantis skočio 6,10 m, a zatim stao i nije pokušao oboriti svjetski rekord. To meni govori da natjecanje nema bonus za svjetski rekord, pa zašto bi ga obarao? Može uvijek ići centimetar po centimetar u skoku s motkom - rekla je britanska osvajačica brončane olimpijske medalje, Holly Bradshaw.
Jedina je nedoumica je li nebo Duplantisova granica...
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
