Sjećanje na najcrnji dan F1 u povijesti. 'Grof Sudar' odveo u smrt sebe i još 14 nevinih ljudi

Bio je 10. rujna 1961. godine, sunčan dan na legendarnoj stazi u Monzi. Više od 100.000 gledatelja tiskalo se uz ogradu, nadajući se da će svjedočiti povijesnom trenutku. Njihov heroj, njemački aristokrat Wolfgang von Trips, vozač Ferrarija, bio je na korak do osvajanja naslova svjetskog prvaka Formule 1. Trebalo mu je samo treće mjesto. No, umjesto slavlja, Monza je postala pozornica najcrnje tragedije u povijesti toga sporta, dana koji je zauvijek promijenio automoto utrke.

Put prema slavi i sudbini

Wolfgang Alexander Graf Berghe von Trips nije bio tipičan vozač. Rođen u plemićkoj obitelji, odrastao je u dvorcu blizu Kölna, a njegova je budućnost trebala biti u upravljanju obiteljskim imanjem. No strast prema brzini bila je jača. Protiv želja svojih roditelja, koji su ga preklinjali da "okonča tu okrutnu igru", Von Trips je ljubav prema vožnji pretvorio u karijeru.

Njegovi počeci bili su turbulentni. Zbog čestih nesreća, britanski tisak nadjenuo mu je nadimak "Grof von Crash" (Grof Sudar). Ipak, s vremenom je sazrio u iznimno vještog i brzog vozača. Do 1961. bio je vodeći vozač Scuderije Ferrari, a njegov Ferrari 156, poznat kao "Sharknose", bio je dominantan bolid sezone. Cijele godine vodio je žestoku borbu za naslov s momčadskim kolegom, Amerikancem Philom Hillom. Uoči Velike nagrade Italije, Von Trips je imao četiri boda prednosti. Sudbina prvenstva trebala se odlučiti u Monzi.

Kobni drugi krug

Von Trips je osigurao pole position. Međutim na samom početku utrke motor njegovog Ferrarija nije dobro reagirao i imao je spor start, zbog čega je pao na šesto mjesto. Odmah je krenuo u proboj prema vrhu. U drugom krugu, na dugom pravcu koji vodi prema slavnom zavoju Parabolica, Von Trips se približavao Lotusu mladog Škota, Jima Clarka.

Pri brzini većoj od 240 km/h, dok se pripremao za kočenje i ulazak u desni zavoj, dogodio se fatalni trenutak. Von Trips je lagano pomaknuo bolid ulijevo kako bi zauzeo idealnu putanju. Clark, čiji je Lotus bio lakši i mogao je kasnije kočiti, pokušao ga je prestići. Došlo je do kontakta. Stražnji lijevi kotač Ferrarija zakačio je prednji desni kotač Lotusa.

Sudar, iako naizgled minoran, imao je katastrofalne posljedice. Von Tripsov Ferrari se zanio, udario u nasip pokraj staze i poput projektila poletio u zrak. U stravičnoj rotaciji preletio je slabašnu žičanu ogradu i svom silinom se zabio u gusto zbijene gledatelje. Von Trips je izletio iz bolida i na mjestu preminuo. Njegov uništeni automobil kosio je sve pred sobom prije nego što se vratio na stazu.

Clarkov Lotus se zavrtio i zaustavio sa strane, a on je prošao neozlijeđen. No prizor je bio apokaliptičan (upozorenje: video je uznemirujućeg sadržaja). U najgoroj nesreći u povijesti Formule 1, život je izgubilo 14 gledatelja, uz samog Von Tripsa.

Utrka koja nije stala

Nevjerojatno, ali istinito za to doba, utrka nije prekinuta. Organizatori su se bojali da bi masovni odlazak publike stvorio prometni kolaps i time omeo dolazak hitnih službi. Vozači su nastavili juriti stazom, prolazeći pored ostataka Ferrarija i mjesta tragedije, nesvjesni punih razmjera užasa.

Pobjedu je na kraju odnio Phil Hill, Von Tripsov jedini preostali rival. Tek nakon što je prešao ciljnu crtu i primio pobjednički trofej, saznao je da je njegov kolega i suparnik mrtav. Pobjeda koja mu je donijela naslov prvaka pretvorila se u najgori trenutak njegove karijere. Postao je prvi američki svjetski prvak u Formuli 1, ali u sjeni tragedije koja ga je proganjala do kraja života.

Nasljeđe crnog dana u Monzi bilo je trenutno. FIA je odmah zabranila utrke na stazama sa strmo nagnutim zavojima, a tragedija je postala bolan podsjetnik na cijenu koju je sport plaćao u najopasnijoj eri. Wolfgang von Trips ostao je upamćen kao "prvak koji to nikad nije postao", talentirani aristokrat čija je strast prema brzini završila u kobnom trenutku, odnijevši sa sobom i živote nevinih zaljubljenika u utrke.