OVO JE OPASNO
FOTO Poljudska 'ljepotica' to odavno nije. Pogledajte kako se raspada nekad velebni stadion
U Hajduku ističu da moderni stadion i trening-kamp predstavljaju ključne uvjete za dugoročnu konkurentnost i financijsku stabilnost, razmatraju selidbu sa stadiona. Evo što je ustanovio i snimio Grad Split još 2024.
Prvi detaljan uvid u stanje stadiona donio je elaborat o postojećem stanju iz travnja 2024., koji je izradio tim stručnjaka metalnih i betonskih konstrukcija pod vodstvom arhitekta Nenad Fabijanić, nasljednika autorskih prava na projekt legendarnog arhitekta Boris Magaš.
Stanje splitskog stadiona Stadion Poljud posljednjih je godina predmet sve ozbiljnijih stručnih analiza koje pokazuju da je riječ o građevini u vrlo lošem tehničkom stanju.
Problemi su rezultat kombinacije konstrukcijskih nedostataka, dugotrajnog izostanka sustavnog održavanja te višedesetljetnog utjecaja mora, vjetra i vremena.
Prvi detaljan uvid u stanje stadiona donio je elaborat o postojećem stanju iz travnja 2024., koji je izradio tim stručnjaka metalnih i betonskih konstrukcija pod vodstvom arhitekta Nenad Fabijanić, nasljednika autorskih prava na projekt legendarnog arhitekta Boris Magaš.
Stručnjaci su analizirali dokumentaciju koju je ranije pripremio Institut IGH te su je usporedili sa stvarnim stanjem na terenu. Rezultati su pokazali niz ozbiljnih problema na konstrukciji stadiona, osobito na krovu i armiranobetonskim elementima.
Poljud je izgrađen 1979. godine za potrebe Mediterranean Games 1979 i tada je predstavljao vrhunski inženjerski i arhitektonski pothvat.
Njegova krovna konstrukcija izvedena je kao prostorna čelična rešetka prema njemačkom sustavu MERO, s rasponom od čak 206 metara.
Pokrov krova izrađen je od transparentnih ploča lexana, čiji je predviđeni vijek trajanja do 20 godina. Taj je rok odavno istekao, što se danas jasno vidi po brojnim oštećenjima i urušenim pločama.
Analize su pokazale da je konstrukcija tijekom desetljeća pretrpjela niz oštećenja. Utvrđeni su izvorni nedostaci, poput neriješenog sustava odvodnje, nepovezanih konstruktivnih elemenata i nedovoljnog zaštitnog sloja betona.
Uz to su se pojavili i brojni stečeni nedostaci: pukotine u betonu, degradacija materijala, korozija armature, deformacije nosive konstrukcije te neadekvatne improvizirane sanacije poput zapunjavanja pukotina kitom i pur-pjenom.
Voda je na mnogim mjestima prodirala u konstrukciju, što je dodatno ubrzalo koroziju i propadanje materijala.
Posebno zabrinjava stanje čelične krovne konstrukcije. Analiza je pokazala da čak 25 posto štapova konstrukcije više ne zadovoljava projektiranu nosivost.
Ukupno 1.438 štapova ima prekoračenu vlačnu nosivost, dok je kod 139 elemenata prekoračena tlačna nosivost. Na mnogim vijčanim spojevima i podkonstrukciji krova razvila se izražena korozija.
Već u izvješću iz 2018. godine upozoravalo se da je pokrov krova zajedno s podkonstrukcijom u najlošijem stanju te da postoji opasnost da snažni udari vjetra otkinu dijelove pokrova.
Osim problema s korozijom, stručnjaci su upozorili i na ozbiljan problem potresne otpornosti. Prema današnjim propisima potresne sile za koje se projektiraju zgrade višestruko su veće nego u vrijeme projektiranja Poljuda.
Analiza provedena prema suvremenoj normi pokazala je da postojeća konstrukcija ima oko 60 posto potrebne nosivosti.
Iako glavni nosivi elementi nisu potpuno otkazali, konstrukcija je osjetljiva u poprečnom smjeru i zahtijeva dodatne ukrutne elemente kako bi sigurno prenosila potresne sile u temelje.
Uz potrese i koroziju, najnovija stručna analiza dodatno je istaknula problem zamora materijala.
Na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu profesor emeritus Ante Mihanović predstavio je analizu prema kojoj dugotrajno cikličko djelovanje vjetra, osobito snažne bure, postupno slabi čelične i armiranobetonske dijelove konstrukcije.
Taj fenomen tijekom projektiranja nije bio u prvom planu, ali je kroz gotovo pola stoljeća značajno utjecao na stabilnost konstrukcije.
Prema Mihanovićevu zaključku stadion se danas nalazi u stanju trajne sanacije, a potpuna rekonstrukcija postojećeg objekta iznimno je složen i skup zahvat.
Problemi su dodatno pogoršani činjenicom da stadion desetljećima nije sustavno održavan.
Prvo redovito održavanje trebalo je započeti deset godina nakon izgradnje, no takav program nikada nije proveden.
Tijekom godina izrađivani su brojni projekti sanacije i izvješća o stanju konstrukcije, ali se većina preporučenih radova nikada nije realizirala. Zbog toga su se oštećenja postupno povećavala i danas predstavljaju ozbiljan sigurnosni i financijski izazov.
Svjesni složenosti situacije, država i Grad Split započeli su prve korake prema rješavanju problema.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina odobrio je 2024. godine 600.000 eura za izradu projektne dokumentacije potrebne za početak obnove stadiona.
Istodobno je Grad naručio izradu sveobuhvatne studije izvodljivosti koja bi trebala ponuditi dugoročno rješenje.
Gradonačelnik Tomislav Šuta najavio je tri moguća scenarija za budućnost stadiona: temeljitu rekonstrukciju postojećeg Poljuda, izgradnju potpuno novog stadiona na drugoj lokaciji.
Najčešće se spominje područje Brodarice ili rušenje postojećeg objekta i izgradnju novog stadiona na istoj lokaciji.
O konačnoj odluci trebali bi se izjasniti građani Splita na referendumu nakon završetka studije.
Istodobno se u raspravu uključio i Hajduk, čiji će pretplatnici uskoro dobiti anketu o infrastrukturnoj budućnosti kluba.
U klubu ističu da se nogomet posljednjih desetljeća bitno promijenio te da moderni stadion i trening-kamp predstavljaju ključne uvjete za dugoročnu konkurentnost i financijsku stabilnost.
Sve dosadašnje stručne analize vode prema istom zaključku: Poljud je arhitektonski iznimno vrijedan i simbol grada, ali se nalazi u vrlo lošem tehničkom stanju.
Konstrukciju nagrizaju korozija, zamor materijala i posljedice desetljeća nedovoljnog održavanja.
Budućnost stadiona zato ovisi o odluci hoće li Split uložiti ogromna sredstva u njegovu obnovu ili će grad krenuti u izgradnju potpuno novog nogometnog stadiona.
