ATLETSKA REKORDERKA
FOTO Bila je zvijezda hrvatske atletike, a onda se preselila u inozemstvo. Evo što radi danas
Andrea Ivančević Petrač (40) bila je vrhunska sprinterica koja je predstavljala Lijepu Našu na svjetskim i europskim prvenstvima, kao i na Olimpijskim igrama. Zbog obitelji se povukla iz natjecateljskog sporta
Andrea Ivančević Petrač (40) hrvatska je atletičarka sprinterica. Tijekom karijere ostvarila je značajne rezultate u hrvatskoj atletici, uključujući postavljanje nacionalnih rekorda i nastupe na velikim svjetskim natjecanjima.
Andrea Ivančević Petrač (40) hrvatska je atletičarka sprinterica. Tijekom karijere ostvarila je značajne rezultate u hrvatskoj atletici, uključujući postavljanje nacionalnih rekorda i nastupe na velikim svjetskim natjecanjima.
Njezina sportska karijera obuhvaća periode povrataka natjecanjima nakon pauza, a usporedno s njom, razvijala je i privatni život, uključujući majčinstvo i obiteljske promjene.
Andreina sportska priča započela je daleko od tartan staze. Od malih nogu, njezina aktivnost bila je usmjerena na gimnastiku, sport koji zahtijeva disciplinu, fleksibilnost i snagu. Godinama je trenirala u gimnastičkoj dvorani, no kako sama kaže, "super rezultati" u gimnastici su izostajali. S 15 godina, na prijelazu u novo tisućljeće, donijela je odluku o prelasku u atletiku.
Prelazak u atletiku pokazao se uspješnim. Njezine predispozicije za brzinu ubrzo su postale vidljive kroz rezultate. Već kao kadetkinja, Andrea je počela postizati zapažene rezultate, uključujući postavljanje nacionalnih rekorda. Nastupala je na svjetskim kadetskim prvenstvima 2001. i 2002., gdje je, između ostalog, postavila i hrvatski državni kadetski rekord.
Prelazak u seniorske vode bio je prirodan slijed. Andrea se specijalizirala za sprinterske discipline, primarno 60 metara te 60 i 100 metara s preponama. Iz godine u godinu, njezini su rezultati pokazivali napredak. Već 2003. popravila je osobni rekord na 100 metara s preponama na 13,86 sekundi, da bi ga 2004. spustila na 13,64, a 2005. na 13,60 sekundi. Ti rezultati osigurali su joj nastupe na međunarodnoj sceni.
Na Europskom prvenstvu u atletici za mlađe seniore (do 23 godine) 2005. u Erfurtu, u Njemačkoj, zauzela je 18. mjesto s vremenom 13,88 sekundi na 100 metara s preponama. Godinu kasnije, na 19. Europskom prvenstvu 2006. u Göteborgu, u Švedskoj, osvojila je 32. mjesto s rezultatom 13,60 sekundi u istoj disciplini. Početkom 2008. godine, Andrea je istrčala hrvatski rekord na 60 metara u dvorani, s vremenom od 7,32 sekunde.
Postala je prva hrvatska atletičarka koja je 100 metara s preponama istrčala za manje od 13 sekundi (svibanj 2015.). Iste godine, postala je i prva Hrvatica koja je 60 metara s preponama u dvorani istrčala za manje od 8 sekundi. Njezino ime vezano je uz nacionalne rekorde u četiri discipline: 100 metara s preponama (12,85 u Szekesfehervaru 2018.), 60 metara u dvorani (7,29 u Rijeci 2015.), 60 metara s preponama u dvorani (7,91 u Portlandu 2016.) i 100 metara (11,30 u Varaždinu 2015.).
U veljači 2014. postavila je novi hrvatski državni dvoranski rekord na 60 metara s preponama, čime je osigurala normu za nastup na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u poljskom Sopotu iste godine.
Nastupi na Olimpijskim igrama i Svjetskim prvenstvima često se smatraju vrhuncem sportske karijere, a Andrea je predstavljala Hrvatsku na tim natjecanjima. Nastupila je na Svjetskom prvenstvu u atletici 2015. u Pekingu.
Još i danas vrtim film te polufinalne utrke. Povela sam, imala sam velike izglede za svoje prvo finale na jednom velikom natjecanju i onda se dogodio peh. Zakačila sam pretposljednju preponu nogom i sav moj trud bio je uzalud. Koliko sam samo suza prolila tu večer, sjeća se Andrea tih trenutaka.
Sljedeće godine, 2016., izborila je plasman na Olimpijske igre u Rio de Janeiru. Tamo je u svojoj kvalifikacijskoj skupini na 100 metara s preponama zauzela četvrto mjesto, a malo joj je nedostajalo za ulazak u polufinale. Godine 2018. na Mediteranskim igrama u Tarragoni osvojila je zlatnu medalju na 100 metara s preponama.
Među njezinim značajnim rezultatima je i četvrto mjesto na Svjetskom dvoranskom prvenstvu, rezultat koji su neki izvori opisali kao jedan od istaknutih uspjeha u povijesti hrvatskog sprinta. Također, na Europskom prvenstvu država 2011. bila je dio štafete 4x100 metara koja je postavila novi hrvatski državni rekord (45,14 sekundi).
Andreina karijera uključivala je izazove i prekide. Zbog obaveza na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, koji je završila, propustila je dvije atletske sezone (2009. i 2010.). Dodatne poteškoće predstavljale su i ozljede; borila se s problematičnim koljenom i Bakerovom cistom, što je zahtijevalo strpljenje i utjecalo na kontinuitet treninga i natjecanja u određenim fazama karijere. Kasnije se preselila u London.
Stanku sam uzela jer je suprug dobio posao u Londonu i tamo sam se preselila, objasnila je Andrea.
Prilagodba na život u novom gradu zahtijevala je vrijeme, što je privremeno utjecalo na njezine trenažne procese. Tijekom boravka u Londonu, gdje je rodila sina Vitu, prema vlastitim izjavama, održavala je kondiciju i planirala povratak.
Ne znam odakle ta nagađanja o kraju karijere. Kad bude kraj karijere, javno ću to reći, izjavila je u kolovozu 2019. Nakon nekog vremena, London je prestao biti stalna opcija za život.
Suprug će povremeno tamo odlaziti zbog posla, a ja ću s bebom ostati u Zagrebu, otkrila je Andrea, koja se vratila treninzima na Sveticama pod vodstvom trenera Igora Čordaša.
Za sada ne treniram kao da se spremam za Svjetsko prvenstvo. Više onako, laganini. Trčati nisam zaboravila, to je najvažnije. U meni još ima žara, motiva i volje za pobjedama, rekla je, ali se atletici na natjecateljskoj bazi nakon trudnoće više nije vraćala.
Andrea je razvijala i privatni život. Postala je majka sina Vite početkom 2020. "Sve svoje obaveze podredila sam Viti", istaknula je. Suprug Roko pratio ju je na natjecanjima. Promjena prezimena u Ivančević Petrač uslijedila je nakon udaje. Prema njezinim izjavama, obitelj joj je pružala podršku.
Andrea Ivančević Petrač ostaje uključena u sport i nakon aktivnog natjecateljskog perioda, ili tijekom njegove manje intenzivne faze. Zaposlena je u Hrvatskom olimpijskom odboru. Sudjeluje na događanjima koja promoviraju sport, primjerice, kao panelistica na edukaciji HOO-a pod nazivom "Dani sigurnog sporta - mjesto gdje razgovor počinje", održanoj u svibnju. Na panelu s temom "Odnos trener – sportaš kroz vrijeme" podijelila je svoja iskustva.
U jednom od intervjua gdje je govorila o stručnjacima koji su ostavili dubok trag u hrvatskom sportu, Andrea je s velikim poštovanjem spomenula kondicijskog trenera Miljenka Raka. Ispričala je anegdotu kako joj je upravo Rak, u jednom ključnom trenutku, postavio prepone i rekao: 'Trči!', prepoznavši tako njezin talent za tu disciplinu.
Rad i znanje ljudi poput profesora Raka temelj su na kojem su stasale generacije vrhunskih sportaša. Njegova stručnost u kondicijskoj pripravi i posvećenost sportašima uvijek su bili primjer i inspiracija. Smatram da su takvi stručnjaci neizmjerno važni za razvoj sporta i postizanje vrhunskih rezultata, rekla je.
Kroz rad u HOO-u i sudjelovanje na takvim događanjima, zajedno s drugim sportašima, pridonosi razgovorima o sportskim temama i razvoju sportskog okruženja.
