Naš zajednički cilj i dalje ostaje traženje mogućnosti da Rusiju dovedemo za pregovarački stol. Slovenska vanjska politika trebala bi se koncentrirati na humanitarnu i razvojnu pomoć, rekla je slovenska ministrica
SLOVENSKA VANJSKA POLITIKA
Slovenska ministrica: Rusiju bi trebalo vratiti u pregovore, a Ukrajini pomagati humanitarno
Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon kazala je da će se vanjska politika Slovenije vezano za ukrajinsku krizu koncentrirati na humanitarnu pomoć, reagirajući na zadnje domaće polemike o tome treba li u EU djelovati aktivno na naoružavanju napadnute zemlje ili je "prisiliti" na mir s Rusijom.
- Naš zajednički cilj i dalje ostaje traženje mogućnosti da Rusiju dovedemo natrag za pregovarački stol. Slovenska vanjska politika trebala bi se koncentrirati na humanitarnu i razvojnu pomoć - kazala je Fajon.
Novi slovenski premijer izjavio je u ponedjeljak da će se pozicija prema ratu u Ukrajini usuglasiti uskoro nakon rasprave na parlamentarnom odboru za vanjsku politiku jer on o tome ne odlučuje sam, a želi s jedinstvenim stajalištem o tome zastupati Sloveniju na predstojećem summitu EU-a u Bruxellesu krajem mjeseca.
Robert Golob je nakon nedavne potvrde svoje vlade u parlamentu dobio suprotstavljene poglede uglednih javnih osoba o tome kako bi se trebao postaviti prema ukrajinskoj krizi.
U prvom pismu koje su potpisali i bivši predsjednici Milan Kučan i Danilo Tuerk preporučeno mu je da se distancira od bezrezervne, pa i oružane potpore Ukrajini, koju je vodila bivša vlada Janeza Janše, te da u Europskoj uniji zastupa deeskalaciju i organiziranje mirovnih pregovora s Rusijom. Po ocjeni potpisnika tog pisma nema realnih izgleda da Ukrajina vrati izgubljeni teritorij, a slanje oružja samo povećava žrtve i izaziva globalnu krizu, te je potrebno raditi na novoj europskoj arhitekturi, pri čemu bi se uvažili i interesi Rusije.
Drugo pismo koje je potpisalo 50-ak uglednika i intelektualaca, među njima više ministara u bivšim vladama te nekadašnji premijer Miro Cerar, iznosi suprotna stajališta, te navodi da Slovenija treba ukrajinski otpor pomagati svim sredstvima koja su joj na raspolaganju, te da mir koji bi bio nametnut Ukrajini ne bi bio ni pravedan ni trajan.
Navode kako je i sporazum iz Minska koji je nakon prve agresije na Ukrajinu dogovoren uz pomoć vodećih članica EU-a bio "katastrofa" i poslužio Rusiji za opetovano kršenje međunarodnog prava i novu agresiju, te da bi takvo popuštanje Rusiji uz prisiljavanje Ukrajine da prekine otpor bilo slično popuštanju Hitleru na konferenciji u Muenchenu, kad mu je dopušteno da s izlikom obrane prava sudetskih Nijemaca priključio dio Čehoslovačke.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
