Dok je u Sinju oltar bio preobražen u poligon za političke aluzije, na Trsatu je ponuđen model otvoren prema dijalogu, socijalno osjetljiv i manje podložan zloupotrebi u dnevnopolitičke svrhe, piše teolog Milas u novom Expressu
News
Komentari 0
Dok je u Sinju oltar bio preobražen u poligon za političke aluzije, na Trsatu je ponuđen model otvoren prema dijalogu, socijalno osjetljiv i manje podložan zloupotrebi u dnevnopolitičke svrhe, piše teolog Milas u novom Expressu
Velika Gospa, odnosno Uznesenje Blažene Djevice Marije, jedan je od najvažnijih vjerskih događaja u Katoličkoj crkvi, a u hrvatskom narodu i društvu zauzima mjesto koje nadilazi okvire samoga liturgijskog kalendara. Njezino značenje nije jednostruko: u sebi objedinjuje religijske i duhovne dimenzije, ali istodobno i kulturne, društvene te povijesne slojeve kolektivne svijesti. Ova svetkovina, koja je u mnogim europskim zemljama i državni blagdan, u Hrvatskoj i kod Hrvata u Bosni i Hercegovini nije samo crkveni spomen na Marijino uznesenje, o čijem teološkom značenju, samo usput rečeno, rijetki nešto znaju, nego je i svojevrsni simbol identiteta, trajne pripadnosti i duboke ukorijenjenosti jednog tipa religioznosti u folklor i tradiciju. Koliko god suvremeni svijet bio sklon relativizirati takve pojave, činjenica ostaje da se čašćenjem Marije oblikuje ne samo duhovni, nego i nacionalni i folklorni narativ.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+