• Švedska s KAJ može doći do rekordne osme pobjede • Finale Eurosonga ove godine bez predstavnika ‘iz regije’, odnosno bivše države
DANAS VELIKO FINALE
Tko će odnijeti pobjedu na Eurosongu? Šveđani s pjesmom o sauni najveći su favoriti...
Čitanje članka:
6
min
"Poskliznuo" se naš Marko Bošnjak sa svojom pjesmom "Poison cake" u utorak, u prvoj polufinalnoj večeri izbora za pjesmu Eurovizije. Otprilike su takvo nešto i predviđali, neuspjeh, odnosno neulazak u finale. Teorije su razne, neki kažu da pjesma "nema ono nešto", neki da opet kasnimo, da bi takvo nešto prošlo prije nekoliko godina, no sve je to danas manje važno. Hrvatska je opet ostala bez finala, koje je u švicarskom Baselu na rasporedu danas. U finale, osim 20 izvođača iz polufinala, idu predstavnici šest zemalja koje su automatski u finalu. Tradicionalno su to zemlja domaćin, ove godine je to Švicarska, te pripadnici "Big 5" zemalja - Velika Britanija, Italija, Njemačka, Španjolska i Francuska.
A u prvom redu favorita opet je Švedska. Barem nam je donekle bliska ta grupa jer zove se KAJ, a to je glazbeno-komičarska skupinu koju čine Kevin Holmström, Jakob Norrgård i Axel Åhman. Bend su osnovali 2009. godine, a ime su dobili po inicijalima imena članova. Oni su, inače, članovi švedske zajednice u finskoj regiji Ostrobotniji. Izvode pjesmu "Bara bada bastu", koja govori o - sauni.
MALMÖ NE ŽELI ORGANIZACIJU
Ovo je prva pjesma koju pjevaju na švedskom nakon čak 27 godina. "Imat ćemo saunu, saunu, naparimo se i pustimo sav stres danas/sauna, braćo, mi smo ti koji sjaje, 100 stupnjeva, pa onda/samo u saunu, saunu, baci to tako da se znoj samo vrti/sauna, braćo, mi smo ti koji sjaje, 100 stupnjeva, pa onda/samo da imam saunu, saunu, baci tako da se znoj samo vrti okolo..."
Šveđani baš i nisu oduševljeni ulogom favorita, barem ne oni u Malmöu, gdje je Eurosong bio prošle godine. Švedska je pobijedila na Eurosongu 1974., 1984., 1991., 1999., 2012., 2015. i 2023. godine. Osmom pobjedom postali bi rekorderi, ispred Irske. No Malmö to ne privlači, prošle su godine imali i prosvjede zbog svega te mnogo problema u organizaciji.
- Ako pobijedimo, nismo zainteresirani za organiziranje natjecanja - rekla je gradska menadžerica za marketing Anna Wittgren.
Velike šanse, osim Šveđanima, daju Nizozemskoj, Francuskoj, Austriji, Finskoj te Estoncu Tommyju Cashu. Reper je pjesmom "Espresso Macchiato" privukao pozornost fanova velikoga glazbenog natjecanja.
- Život ti možda da limun kad plešeš s demonima. Nema stresa, nema stresa, nema potrebe da budeš depresivan. Moja ljubavi, moja ljubavi, espresso macchiato, macchiato, macchiato - glase stihovi pjesme.
Na početku nastupa pozira sa šalicom kave te zatim izvodi ples u kojem se uvija dok mu je na sako zalijepljen papirić na kojem piše: "Volim Euroviziju".
Zasmetalo je to svim Talijanima. Potpredsjednik talijanskog Senata, Gian Marco Centinaio, pozvao je na zabranu sudjelovanja Estonije na Eurosongu rekavši da je pjesma "puna klišeja koji vrijeđaju Talijane".
- Svakome tko vrijeđa Italiju mora biti zabranjeno sudjelovanje na Euroviziji - napisao je Centinaio iz krajnje desne stranke Lega u objavi na Instagramu u srijedu navečer.
Prema Centinaiju, pjesma govori o nekome tko se obogatio pijući kavu i izvodi je na "užasnom talijanskom".
- Trebao bi doći u Italiju da vidi kako pristojni ljudi rade prije nego što sebi dopusti pisati tako glupe pjesme pune klišeja - rekao je Centinaio.
Talijanska udruga za zaštitu potrošača Codacons također je najavila da će se službeno žaliti Europskoj uniji radiotelevizija (EBU), koja vodi natjecanje za Eurosong, zbog te pjesme, rekavši da daje "iskrivljenu i uvredljivu sliku" Italije.
- Ako su pjesme sa seksističkim sadržajem isključene, ne bi li također bilo prikladno isključiti pjesmu koja vrijeđa cijelu kulturu - upitali su iz udruge.
No Tommy Cash danas nastupa u finalu Eurosonga, a idućeg vikenda, 24. svibnja, na umaškom Sea Star Festivalu!
NI PRINC NIJE PROŠAO
Prvi put u 12 godina, od Eurosonga u švedskome Malmöu, niti jedna zemlja s područja bivše Jugoslavije nije uspjela plasirati se u finale ovoga glazbenog natjecanja. U prvoj polufinalnoj večeri ove godine to nije pošlo za rukom ni našem predstavniku Marku Bošnjaku, kao ni predstavniku Slovenije, Klemenu. U četvrtak je bilo i drugo polufinale, u kojem su se natjecali Nina Žižić iz Crne Gore te Princ iz Srbije, ali ni oni nisu uspjeli sakupiti dovoljno glasova publike da bi prošli dalje.
Uoči subotnjeg finala u Baselu AFP je analizirao, a prenosi Hina, sve bodove raspoređene među otprilike 2300 mogućih parova, odnosno zemlje glasačice/zemlje primateljice, od 1957. godine. Pojavili su se obrasci koji upućuju na sve od geopolitike i kulturnih afiniteta do simpatija prema dobroj pjesmi.
Različiti regionalni blokovi u Europi koji sudjeluju u natjecanju poput nordijskog, bivšeg jugoslavenskog, bivšeg sovjetskog, baltičkoga, koji uglavnom pokazuju solidarnost jedni s drugima, dodjeljujući većinu svojih bodova onima u vlastitom bloku. Norveška, Finska, Danska i Island osigurale su više od petine švedskih bodova od prvog sudjelovanja te zemlje na Eurosongu 1958. godine.
SUSJEDI SE PREPUCAVAJU
Iako blokovi upućuju na jasne obrasce, određena odstupanja sugeriraju da su u igri i drugi čimbenici. Političke napetosti i dalje su prisutne na Balkanu, primjerice, "ali čini se da su kulturne veze nadvladale političke podjele", rekao je AFP-u Dean Vuletić, autor knjige "Poslijeratna Europa i Eurovizija" iz 2019. godine.
- Rekao bih da je to zato što ove zemlje dijele glazbenu industriju - dodao je Vuletić.
S druge strane, neke se zemlje ističu po vrlo niskom broju razmijenjenih bodova. Azerbajdžan i Armenija, koji su dva puta ratovali u Gorskom Karabahu, razmijenili su samo jedan bod. Armenija ga je dala svojem susjedu 2009. godine. Obrasci glasanja također upućuju na parove zemalja koje dosljedno daju jedna drugoj bodove iznad njihovog prosječnog rezultata. Dojmljiv primjer su Cipar i Grčka, koji su si od 1981. davali osam bodova više (kad je maksimum bio 12 bodova) i 18 bodova više (otkad je maksimum 24 boda) nego što ih prosječno osvoje.
Rumunjska i Moldavija još su jedan recipročan par koji si od 2005. dodjeljuje između devet i 12 bodova više od njihovog prosječnog rezultata. Budući da je riječ o susjednim zemljama, geografija pomaže objasniti ovo ponavljajuće ponašanje, kao i jezik, ali i poznavanje izvođača.
- Oni su snažno isprepleteni - rekao je AFP-u Nicholas Charron sa Sveučilišta Göteborg.
- Postoji toliko prekogranične suradnje u smislu pisanja pjesama, koreografije, profesionalaca koji su radili u tim zemljama - objasnio je.
Ima primjera i jednosmjernog prometa: zemlje koja daje značajan broj bodova drugoj zemlji, ali joj to nije uzvraćeno. Među takvima je Francuska, zemlja koja je Izraelu dala više bodova nego bilo koja druga. Daje više glasova i Portugalu, i to otkad javnost ima pravo glasa, pa je prosječan broj dodijeljenih bodova skočio s tri na devet, ali reciprociteta nema.
Glasanje na Eurosongu je od 1997. podijeljeno između žirija i publike u svakoj zemlji. Od tog datuma pa sve do 2012. Njemačka je dodjeljivala Turskoj prosječno 10 bodova, a prije toga samo jedan i pol u prosjeku. Riječ je, naravno, o velikoj turskoj dijaspori u Njemačkoj. Čini se da je glas dijaspore, čim je javnost dobila pravo glasa, također bio ključan kod francuskih jednostranih glasova.
- Pretpostavljam da u Francuskoj živi mnogo Portugalaca, koji glasaju za svoju zemlju, a gotovo da nema Francuza kojima je stalo do Portugala ili koji glasaju iz Portugala - rekao je Charron.
Što se tiče odnosa Francuske i Izraela, "to doista ima objašnjenje jer Francuska ima najveću židovsku zajednicu u Europi", rekao je Florent Parmentier s Instituta političkih znanosti u Parizu.
PUBLIKA ZA UKRAJINU
Važni događaji mogu utjecati na glasanje u pojedinim godinama. Primjerice, kad su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu 2022., došlo je do golemog porasta glasova za Kijev, koji je naposljetku i pobijedio. Glasovi publike prevagnuli su u korist Ukrajine.
Publika je u 28 od 39 zemalja dodijelila Ukrajini maksimalan broj bodova, a to je učinilo samo pet žirija. S osvojenih 439 bodova od mogućih maksimalnih 468, Ukrajina je bila prva zemlja koja je osvojila toliko bodova publike. Takva iznenađujuća pobjeda mogla bi biti primjer utjecaja "nestabilnih" čimbenika, rekao je za AFP Farid Toubal sa Sveučilišta Paris Dauphine.
- Dolazak diktatora ili nacionalista na vlast mijenja dinamiku u odnosu na partnere (te zemlje) na Eurosongu - rekao je Toubal.
POGLEDAJTE VIDEO:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
