Kardinali polažu prisegu o apsolutnoj tajnosti - oduzimaju im se mobiteli, zabranjen je pristup medijima, internetu, a kapela se provjerava zbog mogućih prislušnih uređaja...
FIKCIJA VS. STVARNOST
Što film ‘Konklava’ prikazuje, a Vatikan vješto skriva? Jedan od kandidata skriva mračnu tajnu
Čitanje članka:
4
min
Smrt pape Franje ponovno je skrenula pozornost svijeta na Vatikan i drevni proces izbora novog poglavara Katoličke crkve. Gotovo proročanski, psihološki triler 'Konklava' redatelja Edwarda Bergera, temeljen na istoimenom romanu Roberta Harrisa iz 2016., stigao je u kina krajem 2024. godine, nudeći publici napet pogled iza zidina Sikstinske kapele. Film istražuje teme moći, vjere, sumnje i političkih intriga unutar Crkve u trenutku krize i tranzicije. No, koliko je filmska priča vjerna stvarnom procesu koji slijedi?
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
05:19
Napetost iza zatvorenih vrata
Radnja filma započinje odmah nakon smrti fiktivnog pape. Kardinal Thomas Lawrence, kojeg maestralno tumači Ralph Fiennes, kao dekan Kardinalskog zbora zadužen je za organizaciju konklave - tajnog okupljanja kardinala iz cijelog svijeta čiji je cilj izabrati nasljednika. Zadatak je sam po sebi monumentalan, no dodatno ga kompliciraju skrivene tajne, neočekivani kandidati i sukobljene frakcije unutar Zbora - od progresivnih do tvrdokornih tradicionalista.
Berger vješto gradi napetost, koristeći klaustrofobičnu atmosferu Vatikana i Sikstinske kapele kao pozornicu za psihološku dramu i politički triler. Prikazani su raskošni rituali koji prate papinu smrt i sam proces izbora, ali ispod ceremonijalne površine ključaju ambicije, zakulisne igre i moralne dileme.
Ralph Fiennes briljira kao kardinal Lawrence, čovjek duboke vjere, ali i jednako duboke sumnje, rastrgan između dužnosti da osigura uredan izbor i vlastitih turbulencija. Njegov govor kardinalima, u kojem izražava važnost sumnje kao protuteže opasnoj sigurnosti, jedan je od vrhunaca filma. Uz Fiennesa, sjajne uloge ostvaruje ansambl veterana - Stanley Tucci kao američki liberalni kardinal Bellini, John Lithgow kao ambiciozni, ali naizgled ponizni Tremblay, Sergio Castellitto kao karikaturalno reakcionarni Talijan Tedesco te Isabella Rossellini kao časna sestra Agnes, čija uloga postaje ključna za rasplet.
Kako se konklava bliži kraju i izbor novog pape postaje neizbježan, napetost u Sikstinskoj kapeli doseže vrhunac. Kardinal Lawrence, rastrgan između vlastite savjesti i sve veće sumnje u legitimnost procesa, suočava se s eksplozivnim otkrićem - jedan od glavnih kandidata za papu skriva mračnu tajnu koja bi mogla uzdrmati temelje Crkve!
Film se dotiče ključnih pitanja s kojima se Katolička crkva suočava u modernom svijetu: borba između progresivnih i konzervativnih struja, naslijeđe skandala, uloga Crkve u globaliziranom svijetu te vječni sukob duhovnog poziva i svjetovne politike. Dok su neki recenzenti hvalili dubinu i slojevitost prikaza tih tema te majstorsko pripovijedanje, drugi su smatrali da je prikaz političkih frakcija, posebice konzervativne, pojednostavljen te da filmu nedostaje dramske tenzije koju nudi stvarna, kompleksna povijest nedavnih konklava.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:47
Stoljetni rituali i moderna pravila
Konklava, koja potječe iz latinskog izraza 'cum clave' što znači 'pod ključem', obred je koji je stoljećima pratio rađanje novih papa, od glasanja pod Michelangelovim freskama u Sikstinskoj kapeli do ikoničnog bijelog dima koji prethodi tradicionalnom proglasu Habemus papam ('Imamo papu') s balkona bazilike svetog Petra. Dok film nudi dramatiziranu verziju, stvarni proces izbora pape slijedi strogo definirana pravila i tradicije, kodificirane apostolskom konstitucijom 'Universi Dominici gregis' pape Ivana Pavla II. iz 1996., s manjim izmjenama pape Benedikta XVI.
Smrću pape nastupa razdoblje 'sede vacante' (prazne stolice). Kardinal komornik službeno potvrđuje smrt i preuzima upravljanje tekućim poslovima Vatikana. Započinje devetodnevno razdoblje žalosti (novemdiales), tijekom kojeg se organizira papin sprovod, obično između četvrtog i šestog dana nakon smrti, kako bi vjernici i uglednici iz svijeta mogli odati počast.
Svi kardinali mlađi od 80 godina na dan smrti pape pozvani su u Rim kao kardinali izbornici. Njih je trenutačno 138, među kojima su i dvojica hrvatskih, Vinko Puljić i Josip Bozanić. Konklava mora započeti između 15 i 20 dana nakon papine smrti. Kardinali borave u Domu svete Marte unutar Vatikana, ali glasovanje se odvija isključivo u Sikstinskoj kapeli.
Nakon što svi izbornici uđu u kapelu, izgovara se naredba 'Extra omnes!' (Svi van!), nakon čega se vrata zaključavaju. Kardinali polažu prisegu o apsolutnoj tajnosti - oduzimaju im se mobiteli, zabranjen je pristup medijima, internetu, a kapela se provjerava zbog mogućih prislušnih uređaja.
Glasovanje (scrutinium) odvija se tajnim glasovanjem. Svaki kardinal na listiću ispisuje ime svog kandidata uz riječi 'Eligo in Summum Pontificem' (Biram za vrhovnog svećenika). Održavaju se do četiri kruga glasovanja dnevno (dva ujutro, dva poslijepodne). Za izbor je potrebna dvotrećinska većina glasova. Nakon svakog neuspjelog glasovanja (ili dva vezana), listići se spaljuju s kemikalijama koje stvaraju crni dim (fumata nera), vidljiv iznad kapele. Kada je papa izabran, listići se spaljuju tako da se pojavi bijeli dim (fumata bianca), što je signal okupljenima na Trgu sv. Petra i svijetu da Crkva ima novog poglavara. Od 2005. godine, bijeli dim prati i zvonjava zvona bazilike sv. Petra.
Film vs. stvarnost
'Konklava' vjerno prikazuje mnoge elemente stvarnog procesa: mjesto radnje, osnovnu proceduru glasovanja, atmosferu tajnosti i pritiska, kao i neizbježnu prisutnost politike i nadmetanja. Prikaz sukoba između različitih vizija Crkve također ima utemeljenje u stvarnosti.
Iako su intrige i lobiranje dio povijesti konklava, film ih potencira do razine trilera, uvodeći elemente zavjere i skandala koji možda nadilaze uobičajenu dinamiku. Likovi su izoštreniji, a njihovi motivi jasnije definirani za potrebe priče.
Film 'Konklava' uspješan je i napet triler koji publici pruža fascinantan, premda fikcionaliziran, uvid u jedan od najtajanstvenijih izbornih procesa na svijetu. Vješto koristi stvarne elemente konklave kao okvir za priču o vjeri, sumnji, ambiciji i ljudskim slabostima unutar zidina Vatikana. Istovremeno, stvarni izbor nasljednika pape Franje, koji će se odvijati prema stoljetnim pravilima i tradicijama na koje se film oslanja, bit će događaj od globalne važnosti, čiji ishod ostaje neizvjestan sve dok se bijeli dim ne uzdigne iznad Sikstinske kapele.
Inače, film je osvojio Oscara 2025. godine za najbolji adaptirani scenarij, uz nominacije u kategorijama najboljeg filma, najbolje montaže, najbolje kostimografije, najboljeg glavnog glumca (Ralph Fiennes) i najbolju sporednu glumicu (Isabella Rossellini).
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
