Viktorijanska era bila je doba neviđenog napretka. Industrijska revolucija, širenje željeznice i izum fotografije preobrazili su Britaniju i svijet. Vrhunac tog duha inovacije bila je Velika izložba 1851. godine
KRALJICA VIKTORIJA
Pokrenula je jednu tradiciju na vjenčanjima, a njeni unuci su zaratili u Prvom svjetskom ratu
Čitanje članka:
4
min
Njezina vladavina trajala je gotovo 64 godine, a njezino je ime postalo sinonim za čitavu jednu epohu. Kraljica Viktorija nije bila samo monarh; bila je supruga, majka i simbol Britanskog Carstva u njegovu zenitu. Njezin život, obilježen velikom ljubavi, dubokom tugom i nevjerojatnim društvenim i tehnološkim promjenama, i danas fascinira svijet. Na današnji dan 1838. godine je okrunjena.
Od izolirane princeze do odlučne kraljice
Rođena kao Alexandrina Victoria 1819. godine u Palači Kensington, isprva nije bila izravna nasljednica prijestolja. Međutim, nakon smrti jedinog zakonitog djeteta kralja Georgea IV., njezini stričevi započeli su "utrku za bebom" kako bi osigurali nasljednika, a Viktorijin otac, vojvoda od Kenta, u tome je uspio.
Nakon rane očeve smrti, Viktorija je odrastala u izolaciji pod strogim "Kensingstonskim sustavom" koji su osmislili njezina majka i ambiciozni očev službenik Sir John Conroy. Nije smjela biti sama ni trenutka, čak ni silaziti niz stube bez da nekoga drži za ruku. Kada je 20. lipnja 1837., samo mjesec dana nakon 18. rođendana, obaviještena da je postala kraljica, njezin prvi zahtjev bio je da dobije sat vremena samoće. Bio je to prvi čin njezine novostečene neovisnosti. Odmah se preselila u Buckinghamsku palaču, odlučna da iza sebe ostavi kontrolu svoje majke i Conroya.
Ljubav i obitelj: Albert, srce monarhije
Iako je brak s njezinim prvim bratićem, princem Albertom od Saxe-Coburg i Gotha, bio potican od strane obitelji, pretvorio se u jednu od najvećih kraljevskih ljubavnih priča. Kao vladajući monarh, Viktorija je bila ta koja je morala zaprositi Alberta, što je i učinila u listopadu 1839. Njihovo vjenčanje 1840. godine postavilo je nove standarde – Viktorija je nosila bijelu vjenčanicu, pokrenuvši tradiciju koja traje i danas, a ceremonija je bila javni spektakl.
Njihov brak bio je strastven i plodonosan. Imali su devetero djece, a Viktorija ih je vješto udavala u druge europske kraljevske obitelji, čime je zaslužila nadimak "Baka Europe", nadajući se da će time osigurati mir na kontinentu. Inteligentan i radišan, Albert je ubrzo postao njezin najvažniji savjetnik, preuzevši ulogu privatnog tajnika i pomažući joj da se snađe u složenostima ustavne monarhije. Zajedno su kupili imanja Osborne House i Balmoral, stvarajući sliku idealne obitelji koja je bila uzor srednjoj klasi.
Vladarica Carstva na kojem sunce ne zalazi
Viktorijanska era bila je doba neviđenog napretka. Industrijska revolucija, širenje željeznice i izum fotografije preobrazili su Britaniju i svijet. Vrhunac tog duha inovacije bila je Velika izložba 1851. godine, projekt princa Alberta koji je u Londonu predstavio čuda industrije i kulture iz cijelog svijeta.
Tijekom njezine vladavine, politička moć suverena postupno se smanjivala u korist Parlamenta, no Viktorija je, kao marljiva i dobro informirana vladarica, zadržala značajan utjecaj. Nije se uvijek držala strogo iznad politike; prezirala je liberalnog premijera Williama Gladstonea, dok se divila konzervativcu Benjaminu Disraeliju. Upravo je Disraelijeva vlada 1877. godine donijela zakon kojim je Viktorija proglašena caricom Indije, čime je njezina uloga simbola globalnog Britanskog Carstva i službeno potvrđena.
Godine tuge i povratak u javnost
Sreća kraljevskog para tragično je prekinuta 1861. godine kada je princ Albert umro od tifusa u 42. godini. Viktorija je bila neutješna. Povukla se iz javnog života i do kraja života nosila crninu. Njezina dugotrajna izolacija dovela je do pada popularnosti monarhije i jačanja republikanskog pokreta. Međutim, njezina hrabrost tijekom sedam pokušaja atentata na njezin život ponovno joj je priskrbila simpatije naroda.
Uz nagovor obitelji i laskanje premijera Disraelija, kraljica se postupno počela vraćati svojim javnim dužnostima. Njezini Zlatni (1887.) i Dijamantni (1897.) jubileji pretvoreni su u grandiozne proslave njezine vladavine i moći Carstva, učvrstivši njezin status majčinske figure nacije.
Kraljica Viktorija umrla je 22. siječnja 1901. godine, ostavivši iza sebe nasljeđe koje je definiralo modernu britansku monarhiju. Njezina vladavina, najduža u britanskoj povijesti do tada, ostavila je neizbrisiv trag, a njezino nasljeđe, iako se danas s pravom kritički promatra, i dalje je simbol jednog od najdinamičnijih razdoblja svjetske povijesti. Naslijedio ju je najstariji sin, Eduard VII.
Prozvali su je 'Bakom Europe'
Na međunarodnom nivou Viktorija je ostala važna i cijenjena figura, ne samo kao utjelovljenje imperijalnog utjecaja Britanije u njenim kolonijama, nego i zbog obiteljskih veza sa mnogim europskim kraljevskim i carskim obiteljima.
Osmero od devetero njene djece brakom je ušlo u mnoge europske dvorove, čime je Viktorija dobila svojevrsnu kontrolu nad ostalim zemljama. S punim su je pravom zato i prozvali "Bakom Europe". Viktorija se pobrinula i za svoju najmlađu kćer, Luizu, koju je udala za škotskog vojvodu i tako se približila Škotima.
Zanimljiva činjenica je da su tri glavna vladara zaraćenih zemalja u tijeku Prvog svjetskog rata bili ili Viktorijini unuci ili oženjeni njenim unukama. Tako je primjerice njemački car Wilhelm II. ratovao protiv svog rođaka britanskog kralja Georga V. Naime, Wilhelmova majka i Georgov otac bili su brat i sestra, Viktorijina djeca. A ruski car Nikolaj II. Romanov oženio je Wilhelmovu i Georgovu sestričnu, Viktorijinu unuku Alexandru. On i njemački car su do izbijanja rata bili jako dobri, a međusobno su se čak oslovljavali sa "Niki" i "Vili"..
Nositeljica hemofilije
Kraljica Viktorija je prva poznata članica kraljevske obitelji prenosilac hemofilije. Dvije od njenih pet kćeri bile su također prenosioci hemofilije, a udate su u druge kraljevske obitelji u Europi. One su prenijele hemofiliju u njemačku, rusku i španjolsku kraljevsku obitelj. Zbog toga je hemofilija poznata kao kraljevska bolest.
Naime, njezina kći Alice koja se udala za vojvodu od Hessena i živjela većinom u Njemačkoj rodila je sedmero djece, a među njima i kći Alexandru na koju je prenijela gen za hemofiliju. Ona se poslije udala za ruskog cara Nikolaja II. Romanova,s kojim je imala četiri kćeri i sina Alekseja, posljednjeg ruskog carevića, koji je obolio od hemofilije. Njih su 1918. ubili boljševici.
Nosioci gena tog poremećaja zgrušavanja krvi su žene, no bolest se manifestira isključivo među muškim potomstvom.Tako da hemofiliju dobivaju samo muška djeca, a ženska je mogu prenijeti, no ne pokazuju nikakve simptome. Od sedmero djece Viktorijine kćeri Alice jedan sin je imao hemofiliju, a dvije kćeri, od kojih je i spomenuta majka ruskog carevića bile su nosioci a da se to nije ni znalo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
