MITSKE MELODIJE JADRANA
Otkrivamo davne prizore naših najvećih pjevačkih legendi iz slavnog Ljetnog kina Bačvice
Tjednik Express donio je slike koje je na Melodijama Jadrana, u Ljetnom kinu Bačvice, davnih dana ovjekovječio pokojni splitski fotograf Andro Damjanić (1929. - 2016.). Tu su naše najveće pjevačke legende...
Tih 7000 četvornih metara već više od 75 godina mjesto je okupljanja i druženja, a vrlo brzo po otvaranju dobilo je status kultne lokacije u Splitu. Ljetna pozornica u borovoj šumi iznad plaže Bačvice tijekom proteklih desetljeća bila je adresa na kojoj su se mogli gledati filmovi, ali i uživati u glazbi
Tih 7000 četvornih metara već više od 75 godina mjesto je okupljanja i druženja, a vrlo brzo po otvaranju dobilo je status kultne lokacije u Splitu. Ljetna pozornica u borovoj šumi iznad plaže Bačvice tijekom proteklih desetljeća bila je adresa na kojoj su se mogli gledati filmovi, ali i uživati u glazbi
A sad je konačno došlo vrijeme da se Ljetnom kinu Bačvice, jednom od najposebnijih kina na Mediteranu, odjene novo ruho. Projektno-tehnička dokumentacija je gotova, a cilj projekta bio je dobiti funkcionalan i novim zelenilom oplemenjeni prostor koji će po obnovi imati 80 dana rada tijekom sezone.
U tom prostoru, podrazumijeva se, ostaje Festival mediteranskog filma Split, a osim kino projekcija na slavnoj pozornici održavat će se i koncerti te kazališne predstave. Umjesto dosadašnjih 300 sjedećih mjesta, u gledalištu će biti 600 s mogućnošću dodavanja još 200 stolica.
Osim povećanja gledališta i ozelenjavanja uz očuvanje postojećih stabala, predviđeno je i uređenje sanitarnih čvorova, osiguranje pristupa osobama s poteškoćama u kretanju i izgradnja manjeg paviljona. Početak radova očekuje se krajem godine.
A Ljetno kino Bačvice nije bilo samo mjesto prikazivanja filmova, ono je u svojoj povijesti bilo i dom Melodija Jadrana, i to od 1963. do 1966. godine. Tih godina snimke ove legendarne pozornice gledali su milijuni gledatelja, a mi vam donosimo zaboravljene kadrove barda dalmatinske fotografije Andre Damjanića.
Prije nego što su Melodije Jadrana dobile stalnu pozornicu na splitskim Prokurativama, festival se održavao i na POŠK-u i u Ljetnom kinu Bačvice. Bila su to vremena u kojem je glazba bila nešto sasvim drugo, vremena u kojemu su svoj put pronašli, među ostalima, i legendarni Arsen Dedić, Tereza Kesovija, Gabi Novak, Maruška Šinković, Zdenka Vučković...
Te četiri festivalske sezone na pozornici na Bačvicama rođene su i brojne pjesme koje dobro poznajemo i danas, šest desetljeća poslije
1964. rođena je i himna festivala - ‘Nima Splita do Splita’, koju pjevaju Tereza i Toni Kljaković
Zanimljivo je da je te godine festival prvi put prikazivan i na televiziji, a nove hitove s pozornice Ljetnog kina Bačvice pratilo je i 60 milijuna gledatelja Intervizije, istočne varijante Eurovizije.
Ivo Robić izvodi hit ‘Moja kala’
Arsen Dedić i Gabi Novak
Nezaboravna Zdenka Vučković, foto reporter Feđa Klarić, legendarni frizer Baćo Trumbić, pravnik Danko Šago...
Zdenka Vučković
i Arsen izvode pjesmu
‘Veslaj, veslaj’ za koju je
Dedić napisao stihove
Područje kina, ali izgradnja i bifea u šumi, počelo se uređivati još 1948. godine, kad je odluku o prenamjeni tog prostora donio gradski Narodni odbor.
Iako je bilo prvotno predviđeno da će filmove istovremeno moći gledati 1200 ljudi, gledalište je naposljetku imalo kapacitet od 700 sjedećih mjesta, da bi danas brojilo tek njih 300, a taj broj jednostavno nije dovoljan za sve one koji žele tamo doći po ljetnu dozu druženja i dobrih filmova kakvi se prikazuju na FMFS-u, festivalu s kojim tradicionalno započinje ljeto u Splitu.
Ubuduće će doživljaj gledanja filmova na otvorenom biti još i ugodniji jer će se, osim proširenja gledališta, urediti i pokosi oko njega s kojih su se također gledale projekcije, a koji će biti uređeni kaskadno.
A FMFS je dokaz da su dobar film i sjajan ambijent dobitna kombinacija. No nacrt novog Ljetnog kina Bačvice i nije svima najbolje “sjeo”.
Mnogi Splićani smatraju kako je riječ o besmislenoj betonizaciji koja će još jedan simbol grada izbrisati iz kolektivne svijesti i poništiti sav šarm koji je taj prostor do sada imao.
Ali ipak, da je obnova važna nitko ne može osporiti, kao i da je slavnu povijest tog prostora nužno preobraziti u još slavniju budućnost.
