Denis Gugić, dvostruki alkarski slavodobitnik, instruktor jahanja i direktor sporta na zagrebačkom Hipodromu, odslušat će Thompsona sa svojim 20-godišnjim miljenikom, trkačem Corner Boyem
RADOVI VEĆ KRENULI
I konji će slušati Thompsona na Hipodromu: 'Moj Corner Boy je preživio Metallicu, bude i ovo!'
Čitanje članka:
7
min
Iako je početak realizacije zahtjevnih priprema za Thompsonov koncert na zagrebačkom hipodromu najavljen za početak lipnja; zbog složenosti 30 metara visoke bine i scenografiji od oko 110 metara širine (između ostalog) radovi su krenuli već mjesec i pol prije održavanja najvećeg glazbenog spektakla. Počela je izgradnja pozornice, domaća tvrtka postavlja 350 tona skela dok produkcija stiže iz Dubaija. Tijekom lipnja na gradilištu će raditi oko 500 radnika budući da je riječ o najvećem mega koncertu u hrvatskoj povijesti.
A što je s konjima, pitaju se mnogi koji smatraju da bi ih za vrijeme ih, zbog njihove dobrobiti, za vrijeme održavanja koncerta trebalo izmjestiti sa zagrebačkog Hipodroma. Naime, zabrinutost koju će glasna glazba i opća buka proizvesti Thompsonov koncert, a koja potencijalno može negativno utjecati na zdravlje i sigurnost konja smještenih nedaleko pozornice, potakla je najavu pokretanja peticije za njihovu dobrobit.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:14
Zahtjev je sasvim legitiman, no istom se nameće pitanje kuda premjestiti 100-tinjak konja. Bilo bi to pravo logističko remekdjelo zbog čega možda nema podataka da je to ikada igdje učinjeno. Uostalom, riječ je o vlasničkim konjima te bi vlasnici trebali odlučiti žele li uopće premještati svoje konje.
Do sada su najveći koncerti na Zagrebačkom hipodromu bili oni The Rolling Stonesa (1998.) s oko 80.000 gledatelja te Red Hot Chili Peppersa (2012). s oko 35.000. Na Metallicu (2010.), čiji koncerti dosežu vrhunac od oko 130 dB, došlo je 30.000 ljudi, a nakon duge pauze, koncert Ed Sheerana prošle godine u hrvatski kaptol privukao je njih 70.000.
Thompsonov koncert višestruko će nadmašiti te brojke, čime će Hipodrom, s pola milijuna gledatelja, postati mjesto najvećeg glazbenog okupljanja u hrvatskoj povijesti. Iako je prije nekih tjedan dana, ključan čovjek iz Thompsonovog tima rekao kako je pitanje oko konja riješeno, točnije - da su davno izmješteni, čelni čovjek s hipodroma o tom još ništa ne zna.
- Ne znam za to, vjerojatno se vode dogovori, za sad nisam upoznat s tim - kaže Denis Gugić, dvostruki alkarski slavodobitnik, instruktor jahanja i direktor sporta na zagrebačkom Hipodromu.
Thompsona će odslušati sa svojim 20-godišnjim miljenikom, trkačem Corner Boyem. Njih dvojica preživjeli su do sad, kaže, najveće hipodromske koncerte (Pepperse, Metallicu, Sheerana), pa će, vele i ovaj. Doznajemo kako do sada, za vrijeme održavanja navedenih koncerata nikad nije došlo do premještanja konja.
- Ovdje se nalazim od '93. godine. Prošao sam sve, od Stonesa, Peppersa, Metallice do pape, (iako tad nije bilo nikakve buke). Nikada nije došlo do premještanja konja za vrijeme trajanja koncerata niti je i u jednom slučaju s njima bilo ikakvih problema. Stoga, iz iskustva mogu reći da nema mjesta panici što se tiče toga. Naravno da trebamo uzeti u obzir uvijek nepredvidive situacije, no mislim da ne treba dramatizirati, pogotovo jer je tribina okrenuta prema Bundeku. To znači da će se zvuk tim manje čuti iza, na strani gdje su smješteni konji, i razbiti uz Savu i nasip. Inače, konji su prilično otporni na buku, najviše im smeta onaj prvotni udar zvuka, no nakon par minuta tog prvog "šoka", da ga tako nazovem, vraćaju se u normalu. Pogotovo kada je riječ o sportskim konjima koji su navikli na pojačane zvukove i mnoštvo ljudi jer često odlaze na turnire - objašnjava Gugić, koji smatra da trajanje koncerta od dva sata neće znatno utjecati na dobrobit životinja.
I sam, dodaje, ima 10 svojih konja na hipodromu i ne razmišlja o njihovom premještanju. Kratkoročno premještanje konja, kaže, vrlo je zahtjevan posao, što zbog pronalaska adekvatnog smještaja i organizacije prijevoza, to zbog opasnosti od širenja bolesti.
- U okolici ne postoje smještajnih kapaciteti za tako velik broj konja, eventualno bi ih se moglo 'preseliti' u Sloveniju ili Mađarsku. Imao sam upite pojedinih vlasnika, koji najviše imaju po jednog/dva konja, no više informativne prirode. Onima koji su zabrinuti mogu sugerirati da konje na taj dan odvedu na jednodnevni izlet, no smatram da za to nema potrebe. Riječ je kratkom periodu povišene buke, a nešto što cjelokupnom društvu donosi općenitu i financijsku dobrobit i opće zadovoljstvo, možemo istrpjet ta dva sata - smatra Gugić Pozornica je, nastavlja, od hipodroma udaljena nekih 400 metara, konji će biti dodatno ograđeni, prilaz posjetiteljima onemogućen, te zatvoreni u boxeve koji će se nadgledati za vrijeme koncerta.
Ante Šimleša, jedan od cjenjenijih zagrebačkih trenera u preponskom jahanju i višestruki prvak Hrvatske, koji je svojedobno obnašao dužnost direktora zagrebačkog Hipodroma pak kaže kako preglasna glazba i buka definitivno utječu na konje, tj. razinu stresa kojeg pri tom osjećaju.
- Ne možemo negirati da visoke frekvencije zvuka utječu na životinje, ne samo konje, nego npr. i pse. No, kao i ljudi, ne reagiraju svi isto, neki su manje, a neki više osjetljivi. Najveći šok izaziva onaj prvi moment zvuka, a nakon toga se konji uglavnom uravnoteže. Ono što je specifično za zagrebački hipodrom je to da je to jedan od dva hipodroma u Europi koji se nalaze u centru grada gdje ostali uglavnom dolaze na natjecanja. Također, ovdje imamo trening centar pa taj dan konji definitivno neće moći trenirati. Srećom, riječ je samo o jednom danu, tj. par sati koncerta te vjerujem da ne bi trebalo biti problema. Nisam dugo bio na hipodromu pa ne znam kakvi su im planovi. Po meni bi bilo pametno da se nadležne institucije sastanu i dogovore o svemu te obavijeste javnost i vlasnike što i kako. Nažalost, za razliku od drugih zemalja mi nemamo tradicije po tom pitanju, nema dovoljno stručnih informacija i svakako bi svemu trebalo pristupiti odgovornije. Mogu samo reći da za vrijeme prijašnjih velikih koncerata u Zagrebu, do sad, što se tiče konja, srećom nije bilo problema - kaže vlasnik Ergele športskih konja Šimleša i Škole jahanja Sv. Juraj u Maloj Mlaki. Renato Levanić, vlasnik konja koji svoje konje drži na hipodromu, nije zabrinut.
- Neću micati svoje konje jer do sad nisam imao loša iskustva. Za druge ljude ne znam, znam samo da bi općenito premještanje velikog broja konja iziskivalo veliku organizaciju, a konjima u konačnici možda bio i veći stres nego tih par sati povišene buke. Do sad nas od nadležnih nitko nije kontaktirao u vezi toga, načuo sam samo da je netko savjetovao da se pozornica okrene prema Bundeku, što znači da su razmišljali o tome i to je dobar savjet. Uzimajući to u obzir, plus činjenicu da su konji smješteni u štale s iznimno debelim zidovima, mislim da nema mjesta za zabrinutost i da se oko toga ne treba dizati dodatna fama. Ja ću svakako obići svoje konje za vrijeme koncerta, a vjerujem da će i ostali biti nadgledani i sve biti pod kontrolom - zaključuje. Unatoč mnogobrojnim pozivima i obećanju za pravovremeni odgovor, Grad Zagreb do izdanja ovog tiska nije odgovorio na upit što će se po tom pitanju poduzeti.
A kako glasna glazba uopće utječe na konje? Nažalost, dok je štetnost buke po ljudsko zdravlje već dugo važna tema, kod životinja se bavilo uglavnom utjecajem eksplozija od pirotehničkih sredstava.
Naime, postoji samo jedno istraživanje o utjecaju glasne glazbe na konje i to još iz 2008. godine, koje se i dalje smatra relevantnim. Napravili su ga Australci kada je hipodrom Flemington, mjesto održavanja najpoznatije australske konjičke utrke Melbourne Cupa, predložen za mjesto održavanja najvećeg australskog glazbenog festivala Big Day Outa. Tada su vlasnici čistokrvnih trkaćih konja izrazili zabrinutost da bi njihovi mezimci smješteni na hipodromu mogli loše reagirati na potencijalno preglasnu glazbu, te je angažirana tvrtka Marshall Day Acoustics da procijeni mogući utjecaj na njih.
Mjerila se razinu buke za vrijeme uobičajenih utrka gdje je hipodrom nadlijetao i helikopter. Ovisno o mjestu gdje su se konji u pojedinim trenucima nalazili, razina buke varirala je od 50 – 90 dB (decibela) tj, bili su izloženi "prosječnoj" razini zvuka od 65-70 dB u boksovima i 70-90 dB pri kretanju izvan njih. Inače, razina buke iznad 85 dB štetna je za ljude, ali ovisi i o tome koliko traje i koliko je učestala, pa se čini da su konji u odnosu na nas pomalo gluhi po tom pitanju. No, treba imati na umu i da su sportski trkaći naviknuti na buku uslijed mnogih utrka, gužvi i mnoštva ljudi. Kako je ovo bilo prvo takvo istraživanje u svijetu, nisu se mogle dati konačne preporuke za najavljeni veliki glazbeni događaj. Ipak, zaključeno je da razinu buke u štalama treba ograničiti do 65 dB te ju pratiti za vrijeme cijelog trodnevnog događaja, kao i da se ne dopusti vatromet i druge aktivnosti koje uzrokuju praskove. Također, tražena je prisutnost barem jednog stručnjaka za konje koji bi promatrao njihovo ponašanje i uočio eventualne znakove stresa. Za vrijeme koncerata bilo je trenutaka kada je prekoračen navedeni prag zvuka, što je prijavljeno upravi koja se zatim raspitivala o razini uznemirenosti koju su konji pokazivali.
Tijekom posljednjeg sata pak, uprava nije mogla reagirati na prijave jer su se morali nositi s ljudima koji su se penjali na krov bara i evakuirati osoblje prije nego što se krov urušio. U konačnici se pokazalo da su konji bili svjesni buke, ali su pokazivali samo nisku razinu uznemirenosti uz nekoliko iznimki. Radilo se o dva konja koja su bila smještena u štale iz kojih su mogli vidjeti panoramski kotač i divovsku praćku. Imali su povišen broj otkucaja srca i nisu jeli. Smirili su se tek kada im je pogled prema van bio zatvoren ceradom. No, veterinari su smatrali da problem nije bio samo u vizualnoj stimulaciji nego je uzrokovan kombinacijom nje i buke. Neki su se konji primjetno uznemirili kada bi lagani valoviti čelični lim na zidovima ograde vibrirao zbog niskofrekventne buke koja se prenosila zrakom, a nekoliko njih je reagiralo na kratke nalete visokofrekventnog pjevanja (vrištanja), ali ne značajno. Uglavnom, mišljenje veterinara bilo je da su utjecaji na konje bili prihvatljivi, iako je postojala zabrinutost da bi dva konja koja su jedva jela, trebala dan ili više za oporavak. Preporučeno je da se sljedeći put omogući premještanje konja u štale na stražnjem dijelu kompleksa gdje neće biti vizualne stimulacije povezane s glazbenom bukom. I to je sve o proučavanju ove teme.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
