Zdrava prehrana temelji se na ravnoteži, a ne na zabrani namirnica. Mnogi strahovi vezani uz hranu često nemaju znanstveno utemeljenje, pa i namirnice poput riže mogu biti dio uravnoteženog jelovnika
Lifestyle
Komentari 1
Zdrava prehrana temelji se na ravnoteži, a ne na zabrani namirnica. Mnogi strahovi vezani uz hranu često nemaju znanstveno utemeljenje, pa i namirnice poput riže mogu biti dio uravnoteženog jelovnika
Zdrava prehrana temelji se na ravnoteži, a ne na strogom izbacivanju pojedinih namirnica. Kako se nutricionistička znanost razvija, pokazalo se da su neki uvriježeni strahovi vezani uz prehranu pretjerani ili da nemaju čvrsto znanstveno uporište.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:52
Savjeti o prehrani neprestano se mijenjaju, što potrošače može ostaviti u nedoumici oko toga koja je hrana doista zdrava. Brojne namirnice koje se često izbjegavaju zapravo mogu imati svoje mjesto u uravnoteženoj prehrani.
Desetljećima su jaja bila na crnoj listi zbog kolesterola, no moderna znanost je pokazala da kolesterol iz hrane ima znatno manji utjecaj na kolesterol u krvi nego zasićene i trans masti.
Jaja su zapravo nutritivna bomba: svako sadrži oko šest grama visokokvalitetnih proteina, vitamin D i kolin, ključan za mozak i metabolizam. Zdrave osobe mogu bezbrižno pojesti jedno do dva jajeta dnevno.
Često je označen kao "prazan ugljikohidrat" koji deblja, no problem nije u krumpiru, već u načinu pripreme. Kuhan ili pečen, a ne pržen u dubokom ulju, iznimno je hranjiv. Fantastičan je izvor kalija (više od banane), vlakana (ako se jede s korom) i vitamina C. Ohlađeni kuhani krumpir sadrži i otporni škrob, koji hrani dobre crijevne bakterije.
Pod utjecajem dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata, mnogi su izbacili bijelu rižu. Iako ima manje vlakana od smeđe, lako je probavljiva i vrijedan je izvor energije. Kada se kombinira s povrćem, proteinima i zdravim mastima, njezin utjecaj na porast šećera u krvi znatno se usporava, čineći je temeljem uravnoteženog obroka.
Godinama se preporučivalo izbjegavanje punomasnih mliječnih proizvoda zbog zasićenih masti. No, novija istraživanja pokazuju da "matrica hrane" djeluje kompleksno.
Punomasni proizvodi ne moraju nužno povećati rizik od srčanih bolesti, a masnoća u njima pomaže tijelu apsorbirati vitamine topive u mastima, poput vitamina A i D.
Strah od masnoća doveo je do izbjegavanja namirnica poput avokada, orašastih plodova i sjemenki. No, nisu sve masti iste. Mononezasićene i polinezasićene masti, kojima ove namirnice obiluju, ključne su za zdravlje srca i mozga. One pomažu u smanjenju "lošeg" kolesterola i pružaju dugotrajan osjećaj sitosti.
Mnogi izbjegavaju mahunarke zbog straha od nadutosti, no time se odriču jednog od najboljih izvora biljnih proteina i vlakana. Grah, leća i slanutak stabiliziraju šećer u krvi, hrane dobre crijevne bakterije i pridonose osjećaju sitosti. Postupno uvođenje u prehranu i pravilna priprema mogu ublažiti eventualne probavne smetnje.
Umjesto da se usredotočimo na strogo izbacivanje pojedinih namirnica, stručnjaci savjetuju da obratimo pozornost na cjelokupni obrazac prehrane. Važniji su način pripreme, veličina porcija i ravnoteža na tanjuru. Odbacivanje zastarjelih pravila može dovesti do fleksibilnijeg, održivijeg i u konačnici zdravijeg odnosa prema hrani, tvrdi eatingwell.com.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+