Jim Farley, CEO Forda, upozorio je da u SAD-u zjapi više od milijun praznih radnih mjesta u obrtima i proizvodnji, uključujući 5000 mehaničarskih pozicija u samom Fordu s plaćom oko 120.000 dolara godišnje. Kaže da je to rezultat urušavanja strukovnog obrazovanja i da je riječ o ozbiljnoj krizi, ne samo još jednoj epizodi u borbi za radnike.
Fordov šef Jim Farley u razgovoru za Fortuneov podcast “Office Hours: Business Edition” rekao je da Ford trenutačno ima oko 5000 otvorenih mjesta za mehaničare, uz pakete koji idu i do 120.000 dolara godišnje, ali ih jednostavno nema tko popuniti. “U problemu smo kao država. Ne govorimo dovoljno o tome”, poručio je Farley, dodajući da u cijelom SAD-u postoji više od milijun otvorenih poslova u zanatima, proizvodnji, transportu i hitnim službama.
Farley kaže da problem nije u tome što su plaće preniske, nego u tome što nema dovoljno obučenih ljudi. Kao primjer navodi da je za vrhunskog tehničara, recimo onoga koji može izvaditi dizelski motor iz Ford Super Duty kamioneta, potrebno oko pet godina školovanja i prakse. “Mi jednostavno nemamo više strukovnih škola, ne obrazujemo novu generaciju ljudi poput mog djeda koji je na tvorničkom poslu izgradio srednju klasu”, kaže Farley, podsjećajući da je njegov djed bio 389. zaposlenik u Fordu i radio na Modelu T.
Pogledajte o čemu je sve šef Forda pričao:
Prema podacima na koje se poziva Fortune, u SAD-u je u kolovozu bilo više od 400.000 otvorenih radnih mjesta u proizvodnji, unatoč tome što je nezaposlenost porasla na 4,3 posto. Nacionalne statistike pokazuju i trajni manjak automehaničara - projekcije na razini države govore o skoro 68.000 novih otvorenih pozicija godišnje do 2033., dok udruženje auto-dilera procjenjuje godišnji manjak od oko 37.000 obučenih tehničara.
Farley ističe da su tvrtke dio svoje zadaće odradile: Ford je nakon dogovora sa sindikatom UAW ukinuo najniži platni razred i pristao na 25 posto povećanja plaća u četiri godine, a pokrenuli su i stipendijski fond od 4 milijuna dolara za obrazovanje novih auto-tehničara. Ipak, kaže, to ne može zamijeniti nacionalnu mrežu strukovnih škola i naukovanja koja je godinama propadala. S njim se slažu i drugi industrijski čelnici koji upozoravaju da su mnogi programi u zajedničkim i strukovnim školama zastarjeli i ne prate dovoljno brzo tehnologije poput robotike, aditivne proizvodnje i EV baterija.
Ima ipak i naznaka promjene: Fortune navodi da upisi u trade škole rastu - prošle godine skočili su 16 posto, dok klasični četverogodišnji fakulteti imaju blagi pad. Sve više mladih, umjesto skupog studija i neizvjesnog ureda, razmišlja o dobro plaćenim obrtničkim i tehničkim poslovima. Farley smatra da bi se taj trend trebao dodatno potaknuti, jer bez snažnog “pipelinea” radnika koji znaju rukovati suvremenim strojevima i vozilima, ne pati samo autoindustrija nego cijela ekonomija - od dostave i hitnih službi do energetike.
24sata © 2025
