Magdalena Blažević na Festivalu svjetske književnosti predstavila je svoju zbirku priča, koja se bavi i otkrivanjem seksualnosti te pričama onih koji su svoju seksualnost otkrivali u različitim stravičnim okolnostima
News
Komentari 2
Magdalena Blažević na Festivalu svjetske književnosti predstavila je svoju zbirku priča, koja se bavi i otkrivanjem seksualnosti te pričama onih koji su svoju seksualnost otkrivali u različitim stravičnim okolnostima
Trećeg dana Festivala svjetske književnosti na tribini 'Razotkrivanje' predstavljena je nova zbirka proze nagrađivane spisateljice Magdalene Blažević, naslovljena 'Vučja kuća i druge proze'. Riječ je o zbirci u kojoj autorica u pričama istražuje Bosnu, sudbinu žena, ratne zločine, lažne heroje te hrabre djevojke i žene koje su se prisiljene suočiti s vlastitim demonima i traumama. Razgovor s autoricom moderirala je spisateljica, arhitektica i novinarka Ena Katarina Haler.
Kako je u uvodnom obraćanju naglasila Ena Katarina Haler, nova zbirka priča Magdalene Blažević sadrži i mikroproze i kratke proze te tako na neki način koketira i s poezijom, a jedna od ključnih tema u zbirci je ženska trauma.
- Vučja kuća nastajala je četiri godine. Inače volim kratke tekstove na kojima dugo radim, ali kako sam uz to pisala i neke druge stvari, jednostavno me počelo biti sve manje briga za kritku, morala sam ja biti zadovoljna s tekstom. I onda mi je nekako prirodno došlo da su to sve priče ispričane iz perspektive djeteta i perspektive adolescenata - rekla je Magdalena Blažević.
Zbirka se, između ostalog, bavi otkrivanjem seksualnosti i pričama onih koji su svoju seksualnost otkrivali u različitim stravičnim okolnostima:
- Kad sam pisala, nisam mogla doći baš do nekih žena koje su doživjele takve traume, ali postoje brojne snimke takvih žena koje govore o svojim traumatičnim iskustvima i postoje brojni dokumentarci, satima sam to proučavala. Jedna od takvih žena bila je dovedena ispred kuće u kojoj je bila zatočena s grupom žena i sjećam se kako je rekla 'Ja samo želim ući unutra da se uvjerim da mene tamo nema'. I ta me je rečenica toliko pogodila jer je u njoj sadržana sva njezina bol, sva njezina trauma.
Suvremeno društvo sve manje i manje čita, što utječe i na njihove reakcije na književna djela.
- Moram priznati da, nažalost, ljudi jako malo čitaju. Svi kupuju knjige, ali rijetko kada ih pročitaju. Kad sam napisala 'Sezonu berbe', koja ima dosta tih erotskih elemenata, nisam razmišljala o tome što će ljudi na to reći, to su bile teme koje nisam mogla preskočiti. Sjećam se kako sam rukopis poslala jednoj svojoj prijateljici i nije mi nikada ništa odgovorila. Kada sam je nakon nekog vremena srela, pitala sam je je li pročitala i samo je odmahnula rukom, više nije uopće htjela sa mnom razgovarati. Zbog knjige! Moja tetka je pak rekla da to neće čitati jer želi zadržati tu neku pristojnu i finu sliku o meni. Moj muž također ne čita ono što pišem - rekla je Magdalena.
Svoju inspiraciju Magdalena Blažević pronalazila je kako u književnosti, tako i u stvarnom životu.
- Pisac se mora hraniti nečime. Hranite se umjetnoću, poezijom, prozom, filmovima, fotografijama... Onaj svijet koji je u meni je savršen za fikciju, što je prisutno u svim knjigama koje sam pisala. Danas sam bila na Mirogoju i pronašla sam ženu o kojoj ću pisati. Kroz dvije godine uspjela sam pronaći toliko podataka o njoj i sada, kada krenem pisati, ne znam kako ću joj uopće moći promijeniti ime. Ali upravo je u tome stvar, ako želite pisati, morate stalno biti u tome - rekla je Magdalena.
Njezini romani prevedeni su na engleski, katalonski, talijanski i brojne druge jezike. Na pitanje o susretima sa čitateljima u inozemstvu i o njihovim reakcijama, Magdalena je odgovorila kako reakcije od takvih čitatelja dolaze uglavnom preko društvenih mreža te kako su takve reakcije uglavnom pozitivne:
- Feedback od takvih čitatelja najčešće dolazi preko društvenih mreža. Evo, sada uskoro idem u London i to će mi biti prvi susret sa stranom publikom. Kritike jesu pozitivne i zapravo me zanimalo kako će priču doživjeti oni koji nisu iz ovog konteksta, koji nisu doživjeli rat u Bosni i Hercegovini, a koliko vidim, razumjeli su je, što je meni samo dokaz da je priča dobro prevedena.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+