Policija je očevidom utvrdila da je na jednoj lokaciji danas podmetnut požar, a o mogućim motivima razgovarali smo sa psihijatrom dr. Špirom Janovićem...
News
Komentari 39
Policija je očevidom utvrdila da je na jednoj lokaciji danas podmetnut požar, a o mogućim motivima razgovarali smo sa psihijatrom dr. Špirom Janovićem...
Požari bijesne Dalmacijom, izgorjele su životinje, kuće i automobili te vegetacija, a očevidom je na jednoj lokaciji utvrđeno da se radi o podmetnutim požarima, kako je rekao zamjenik načelnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske Siniša Mihanović.
O podmetanju požara i mogućim motivima razgovarali smo sa psihijatrom dr. Špirom Janovićem koji je odmah na početku razgovora za 24sata rekao da su motivacija i psihološka podloga osoba koje pale šume, i time ugrožavaju živote i materijalna dobra, složeni, a da se svaki slučaj pojedinačno razlikuje ovisno o kontekstu, individualnim karakteristikama i okolnostima.
- Primarno je razlučiti radi li se o ponašanju iz kriminogenih razloga ili nemara, što je češće, ili zbog psihičkog poremećaja, što je zapravo vrlo rijetko - rekao je u razgovoru za 24sata psihijatar doc. dr. sc. Špiro Janović.
Piromanija, kao rijedak psihički poremećaj, navodi, poremećaj je kontrole impulsa ili nagona, karakteriziran neodoljivom potrebom za paljenjem vatre radi emocionalnog zadovoljstva, oslobađanja napetosti ili fascinacije vatrom.
Osobe s piromanijom često, kaže, ne planiraju posljedice, već doživljavaju euforiju ili olakšanje prilikom paljenja vatre. Psihološka podloga piromanije može, dodaje, uključivati impulzivnost, nedostatnu kontrolu emocija i ponašanja, regresivnost, izostanak empatije i agresivnu reakciju na osjećaje marginalizacije, bespomoćnosti ili posramljivanja.
- Psihička trauma, poteškoće u odnosima i drugi socijalni čimbenici mogu imati nepovoljni učinak u psihološkom razvoju osoba s poremećajem nagona. Mnogi piromani ne uviđaju svoje ponašanje kao problematično, dok ne dođe do ozbiljnih posljedica (npr. uhićenje). Za ove osobe, igranje s vatrom počinje nerijetko već u mladoj dobi. U osoba s intelektualnim poteškoćama ili demencijom, može izostati razumijevanje opasnog ponašanja i nedostatne kontrole nagona, a vatra može biti regresivna igra ili užitak - istaknuo je dr. Janović.
Nedostatak unutarnje motivacije za kontrolom nagona, zbog neodoljive žudnje za počinjenjem i izostanka uvida u posljedice, otežava, ističe, proces liječenja, jer pacijenti često ne žele ili ne vide potrebu za promjenom.
- Paljenje vatre stvara trenutačno emocionalno olakšanje ili euforiju, što djeluje kao snažan pojačivač ponašanja. Ova pozitivna povratna sprega čini patološko ponašanje teškim za prekid, a neurobiologijski mehanizam je poput ovisnosti. Čak i nakon liječenja, stres ili emocionalni okidači mogu potaknuti povratak starim obrascima.
Požare ne uzrokuju jedino osobe s psihičkim poremećajem nagona, poput piromanije. Piromanija se često javlja kao dio šireg spektra psiholoških problema, poput antisocijalnih ili narcisoidnih elemenata u poremećajima osobnosti - navodi dr. Janović.
U osoba s antisocijalnim poremećajem ličnosti i narcističkim crtama, paljenje šuma je kaže, svjesna ili nesvjesna strategija, radi privlačenja pažnje, izazivanja straha ili postizanja osjećaja moći i superiornosti.
- Paljenje šuma može biti potaknuto željom za osvetom prema društvu, institucijama ili susjedima, ili pokazivanje revolta uslijed neke, za osobu, naročito važne i teško doživljene nepravde. Simbolično, užitak je, u ovom slučaju, izazivanje straha i devastacija kao prezentacija moći. Tu se mora procijeniti radi li se o namjernom i svjesnom činjenju.
U pojedinim slučajevima, paljenje šuma može biti motivirano konkretnim motivima, radi ostvarivanja financijske koristi, poput dobivanja zemljišta za gradnju ili poljoprivredu, nakon što šuma izgori. Neki oblici ponašanja karakteristični su za osobnost s amoralnim crtama ličnosti, u većoj ili manjoj mjeri, a tu se ne radi o psihičkom poremećaj u užem smislu riječi - kaže nam dr. Janović.
Požari se, dodaje, mogu koristiti i kao specijalna strategija u političkim ili etničkim sukobima, posebno u regijama s poviješću tenzija.
- Na primjer, paljenje šuma može biti usmjereno na destabilizaciju određenog područja ili nanošenje štete društvu. U slučaju namjernih podmetanja požara, možemo reći da je požarište izgubljena bitka s prirodom, i to ljudskom prirodom. Naravno, porast svijesti o zaštiti od požara i s aspekta ponašanja te dostupnost psihijatrijskog liječenja za osobe s poremećajima nagona, bitne su strategije prevencije - zaključuje dr. Janović.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+