Pozitivan učinak konzumacije ribe - štiti od demencije

Produljenje životnog vijeka i povećanje udjela populacije starije dobi dovelo je do povećanja učestalosti Alzheimerove bolesti. Od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija danas u svijetu boluje 24 milijuna ljudi, a procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj danas ima oko 80 tisuća oboljelih. Rana dijagnostika i predviđanje pojave Alzheimerove bolesti u žarištu je interesa stručnjaka. Na taj način moguće je promjenama načina života i prehrane barem djelomično utjecati na prevenciju i progresiju bolesti. 

Primjerice, gubitak osjeta mirisa može biti jedan od najranijih znakova koji ukazuju na mogućnost pojave Alzheimerove bolesti. Također, suptilna pogoršanja u kognitivnim sposobnostima osoba s Alzheimerovom bolesti mogu se dogoditi i do 18 godina prije dijagnoze. 

Foto: HNZ

MIND - dijeta za prevenciju Alzheimerove bolesti

Nov način prehrane kojeg su osmislili stručnjaci s čikaškog sveučilišta Rush University, pokazao je povoljan učinak na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti, čak i kod osoba koje ga se ne drže strogo. Principi ovog načina prehrane, koji se krije iza prikladnog akronima MIND (Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay), temelje se na mediteranskoj te DASH-prehrani, koje su u mnogim istraživanjima pokazale brojne poželjne zdravstvene učinke, kako na rizik od kardiovaskularnih bolesti, tako i na rizik od Alzheimerove demencije. Sustav prehrambenih preporuka - DASH (The Dietary Approaches to Stop Hypertension) – temelji se na niskom unosu zasićenih masti i natrija, a ujedno predstavlja prehranu bogatu voćem, povrćem i mliječnim proizvodima, s niskim udjelom masti. Dijeta DASH se u nekoliko kliničkih pokusa pokazala učinkovitom u sniženju povišenog arterijskog tlaka. Mediteranska dijeta tipična je tradicionalna prehrana na području Mediterana, a temelji se na konzumaciji povrća, voća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, ribe i maslinovog ulja uz umjerenu konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda. 

Foto: PR

Mozak je mastan

Kada govorimo o hrani koja pomaže zdravlju našeg mozga, plava riba nalazi se na vrhu liste blagotvornih namirnica. Ova skupina ribe obiluje omega – 3 masnim kiselinama, posebice eikozapentaenskom (EPA) i dokozaheksaenskom (DHA) masnom kiselinom.

Zanimljivo je kako masti čine 60% našeg mozga, a čak polovica od ukupnog udjela masti otpada upravo na omega – 3 masne kiseline. Naše tijelo ove esencijalne masne kiseline koristi za izgradnju mozga i živčanih stanica, a imaju i izuzetnu ulogu u pamćenju i učenju. 

Osim navedenih blagodati, omega – 3 masne kiseline pokazale su još nekoliko pozitivnih djelovanja kada je u pitanju zdravlje mozga. Naime, istraživanja su pokazala kako mogu usporiti kognitivno propadanje koje se povezuje sa starenjem, ali i smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Također, dokazano je kako bi osobe u vrlo ranim fazama Alzheimerove bolesti mogle imati koristi od unosa ribljeg ulja. Rezultati studija pokazuju da su stanice imunološkog sustava ispitanika s blagim kognitivnim oštećenjima, nakon uzimanja ribljeg ulja, učinkovitije u čišćenju mozga od β-amiloida – peptida čije se nakupljanje u mozgu smatra ključnim u razvoju Alzheimerove bolesti.

Postoje dokazi da omega – 3 masne kiseline, posebice DHA, pokazuju pozitivan učinak i na pamćenje, a jedan od takvih dokaza objavljen je 2015. godine u znanstvenom časopisu Prostaglandins Leukotrienes and Essential Fatty Acids. U tzv. MIDAS studiji sudjelovalo je 485 osoba starije životne dobi koje su se požalile na probleme s pamćenjem. Rezultati su pokazali da je unos ribljeg ulja kao izvora DHA dovelo do značajnog poboljšanja kognitivnih funkcija, poput pamćenja, radne memorije te pažnje. 

S druge strane, nedovoljan unos omega  - 3 masnih kiseline povezuje se s poteškoćama u učenju, kao i većem kognitivnom propadanju mozga.

Brojna istraživanja ukazala su i na pozitivan učinak konzumacije same ribe, ne samo unosa omega – 3 masnih kiselina. Tako su rezultati jednog istraživanja pokazali da osobe koje redovito jedu pečenu ili kuhanu ribu imaju veći udio sive tvari u mozgu. Siva tvar je poznata po tome što sadrži većinu živčanih stanica koje imaju ulogu u kontroli donošenja odluka i pamćenju.

Foto: HNZ

Stručnjaci se slažu da bismo u svrhu očuvanja zdravlja ribu trebali konzumirati barem dva puta tjedno po 170 g ribe, a poželjno je da što više to bude plava riba poput tune, srdele, skuše i inćuna koja obiluje blagotvornim omega – 3 masnim kiselinama.

doc. dr.sc. Darija Vranešić Bender  / Vitaminoteka