Novi zakon o zapošljavanju stranaca u Republici Hrvatskoj: ključne izmjene

Novim izmjenama osiguravaju se prava radnika, smanjuje se zlouporaba i pojednostavljuje proces zapošljavanja. U nastavku donosimo pregled najvažnijih promjena.

Dozvole za boravak i rad

Ključna novost se odnosi na produljeno trajanje dozvola za boravak i rad. Strani radnici sada mogu dobiti dozvolu za boravak i rad na razdoblje do 3 godine umjesto dosadašnje 1 godine. Također je došlo do izmjene za zapošljavanje sezonskog radnika u trajanju do 9 mjeseci, umjesto dosadašnjih 6 mjeseci. 

Novitet je i podnošenje testa tržišta rada, koji je obavezan ukoliko se radi o ne deficitarnom zanimanju. Za sva jednostavna deficitarna zanimanja poput pomoćnog konobara i pomoćnog kuhara neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo niti kvalifikaciju, također neće biti potrebno podnositi test tržišta rada u slučaju produljenja dozvole za boravak i rad za istog poslodavca. Prema novome zakonu, strani radnici ne smiju imati nižu plaću od domaćih radnika.

Foto: Shutterstock

Smještajni kapaciteti

Regulirana su i pravila za smještaj stranih radnika. Ukoliko poslodavac osigurava smještaj ili je posrednik, dužan je priložiti dokaz o osiguranom primjerenom smještaju, primjerice ugovor o najmu ili dokument u kojem su navedeni iznos najamnine, površina prostora te broj osoba koje će u njemu boraviti. Primjerenim smještajem smatra se prostor koji omogućuje stranim radnicima dostojan životni standard. Smještaj mora imati odvojeni prostor za spavanje od dnevnog boravka, kao i sanitarni čvor. Također, mora biti osigurano grijanje, električna energija i voda.

Pored toga, smještaj treba zadovoljiti i druge zdravstvene i higijenske uvjete prema posebnim pravilima. Prostorije za spavanje moraju biti odvojene za muškarce i žene, osim u slučaju kada se radi o članovima iste obitelji.

Minimalna površina smještaja mora iznositi 14 m² po osobi, što uključuje prostor za spavanje, pripremu hrane i sanitarne prostorije.

Foto: Shutterstock

Obaveze poslodavca koje mora ispuniti pri zapošljavanju stranih radnika

Prilikom zapošljavanja stranog radnika, poslodavac mora imati najmanje jednog zaposlenog hrvatskog državljanina, tj. EGP-a ili Švicarske Konfederacije na puno i neodređeno radno vrijeme u zadnjih godinu dana.

Poslodavac mora imati podmirene sve obveze prema državi po osnovi svih javnih davanja.

Za poslodavce koji posluju tijekom cijele godine, propisan je uvjet ostvarenja minimalnog mjesečnog prometa od 10.000 eura u neprekidnom razdoblju od šest mjeseci. U slučaju sezonskih poslodavaca, odnosno onih koji su fiskalno

evidentirani kao sezonski poslodavci, zahtijeva se da tijekom aktivnog razdoblja sezone ostvare promet od najmanje 15.000 eura mjesečno.

Poslodavac ne smije biti osuđivan za kaznena djela, a od 1. siječnja 2026. uvjet se proširuje i na prekršaje iz područja radnih odnosa, zaštite na radu i socijalnog osiguranja. 

Poslodavac ne smije biti na „crnoj listi“ prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada.

Zanimanja za koja se provodi test tržišta rada - omjer broja zaposlenih domaćih i stranih radnika na puno radno vrijeme mora biti 1/6.

Poslodavac je obvezan priložiti dokaz o stručnim kompetencijama radnika, osim u slučaju jednostavnih zanimanja za koja to nije potrebno.

Kod deficitarnih zanimanja omjer broja zaposlenih domaćih i stranih radnika na puno radno vrijeme mora biti 1/12.

Poslodavci koji zapošljavaju hrvatske državljane, tj. EGP-a ili Švicarske Konfederacije podliježu ograničenju broja podnesenih zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad.

Ograničenje se primjenjuje samo dok nisu ispunjeni uvjeti za primjenu omjera i zapošljavanja stranih radnika.

Propisane su odredbe o provjeri sadržaja ugovora o radu i visine plaće, kao i zabrani diskriminatornih odredbi prema stranim radnicima.

Foto: Shutterstock

Prema novim propisima, pri prijavi potrebe za radnikom u sklopu testa tržišta rada, poslodavac je obvezan navesti iznos plaće te sve uvjete radnog mjesta.

Novi zakonski okvir postavlja značajno strože zahtjeve za poslodavce, a istodobno poboljšava zaštitu stranih zaposlenika i osigurava veću transparentnost u procesu zapošljavanja.

Propisi su osmišljeni s ciljem sprječavanja zloupotreba, poboljšanja radnih uvjeta i uspostavljanja ravnoteže između zahtjeva tržišta i zaštite prava radnika. Tijekom prijelaznog razdoblja, mnogi su se poslodavci susreli s izazovima prilagodbe, osobito glede dostupnosti radne snage.

Hoće li tržište rada uspjeti zadržati stabilnost i učinkovitost u uvjetima strožih regulacija i rastuće potrebe za stranom radnom snagom? Ostaje vidjeti kako će novi zakonski okvir funkcionirati u praksi te hoće li tržište uspješno odgovoriti na izazove koji slijede.