Klimatske promjene u poljoprivredi – izazovi i održiva rješenja

Učinci klimatskih promjena u poljoprivredi i šumarstvu su sve vidljiviji: suše, poplave, novi štetnici i bolesti ugrožavaju opskrbu hranom i stabilnost naših šuma. Osim toga, promjene u temperaturi i padalinama čine sezonu uzgoja nepredvidivom, a kvalitetu uroda nesigurnom. Time poljoprivrednici i šumovlasnici dolaze pod sve veći pritisak da osiguraju proizvodnju i istovremeno štede prirodne resurse.

Foto: PROMO

Održiva poljoprivreda i uloga Zajedničke poljoprivredne politike EU

Unatoč svemu, postoje razlozi za optimizam jer su razvijeni brojni inovativni pristupi za suočavanje s tim izazovima. Sve više gospodarstava koristi tehnike navodnjavanja koje štede vodu kako bi učinkovitije koristili dostupne izvore.

Mješovite kulture i integracija stabala u poljoprivredne površine – tzv. agrošumski sustavi – poboljšavaju strukturu tla, sprječavaju eroziju i potiču bioraznolikost. Istovremeno, digitalne tehnologije i senzori pomažu u praćenju vlažnosti tla i ciljanoj primjeni hranjivih tvari.

Foto: PROMO

U šumarstvu je naglasak na prirodnim i održivim konceptima gospodarenja koji povećavaju otpornost šuma na štetnike i ekstremne vremenske uvjete. Poticanjem prirodne obnove i odabirom vrsta drveća prilagođenih staništu, šume se bolje prilagođavaju promjenjivim klimatskim uvjetima.

Posebnu podršku tim mjerama pruža Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europske unije. Ona poljoprivrednicima i šumovlasnicima nudi financijske poticaje i stručnu savjetodavnu podršku za promicanje održivih metoda proizvodnje, očuvanje bioraznolikosti i plodnosti tla. Na taj način ZPP doprinosi jačanju otpornosti europske poljoprivrede i šuma – za sadašnje i buduće generacije.

Održiva poljoprivreda i važnost kvalitete tla

Kvaliteta tla jedna je od ključnih osnova za uspješnu i održivu proizvodnju hrane. Timotej Horvat iz Instituta za poljoprivredu i šumarstvo Maribor objašnjava da je redovita analiza tla ključna za optimalnu prilagodbu gnojidbe i istovremenu zaštitu okoliša. Samo tako se može očuvati humus, koji je neophodan za zadržavanje vode u sušnim razdobljima i zdrav rast biljaka.

Kod poljoprivrednika koji redovito kontroliraju svoja tla, opskrba hranjivim tvarima je precizno usklađena. To sprječava prekomjerno gnojenje, koje ne samo da utječe na kvalitetu hrane, već i zagađuje podzemne vode. Posebno su manja gospodarstva sklonija prekomjernoj gnojidbi, što predstavlja dodatni izazov.

Foto: PROMO

ZPP strategija za razdoblje 2023.–2027. ciljano podupire mjere za poboljšanje plodnosti tla, sprječavanje erozije i povećanje sadržaja humusa. Trend smanjenog oranja i povećanja zelenih površina također doprinosi zdravlju tla.

Inovacije u šumarstvu: Prirodno gospodarenje šumama u Sloveniji

Kristina Sever, šumarka iz sjeverne Slovenije, pojašnjava koncept prirodnog gospodarenja šumama, koji ima za cilj učiniti šume stabilnijima i otpornijima na klimatske promjene i štetnike.

Naglasak je na prirodnoj obnovi, a sječa cijelih površina se izbjegava. Umjesto toga, provodi se minimalno invazivna njega, pri čemu se uklanjaju samo odabrana, posebno vrijedna stabla, dok se većina šume razvija prirodno. Ova praksa rezultira raznolikim, genetski raznolikim i time otpornijim šumama.

U Sloveniji su šume često podijeljene na male površine s brojnim vlasnicima, što otežava koordiniranu njegu. Javni šumarski institut pruža podršku kroz besplatne planove gospodarenja šumama i savjetovanje na terenu.

Svaki doprinos se računa: Održivost kao zajednički zadatak

Klimatske promjene tiču se svih nas. Osim mjera koje provode poljoprivrednici i šumari, i svaki pojedinac može doprinijeti kroz osviještenu potrošnju, podršku lokalnim proizvodima i smanjenje bacanja hrane.

Foto: PROMO

ZPP svojim programima potpore u velikoj mjeri doprinosi tome da poljoprivreda postane otpornija, a naše šume očuvane i za buduće generacije. Tako zajedno osiguravamo prehrambenu sigurnost i zaštitu okoliša.

*Sufinancirano od strane Europske unije. Međutim, izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.