Kako spasiti život kad srce zataji? Pogledajte podcast s poznatim kardiolozima

Zatajivanje srca danas predstavlja jedan od najznačajnijih globalnih javnozdravstvenih problema. Smatra se krajnjom posljedicom brojnih srčano – žilnih  i metaboličkih bolesti, a njegova prevalencija kontinuirano raste. Iako se tradicionalno povezivalo sa starijom životnom dobi, posljednjih godina zatajivanje srca sve češće pogađa i mlađe dobne skupine, prvenstveno zbog porasta pretilosti, šećerne bolesti, hipertenzije, fibrilacije atrija i nezdravih životnih navika.

Podcast u cijelosti možete pogledati OVDJE. 

Foto: Tina Miholić

U najnovijoj epizodi popularnog podcasta „Vrijeme za zdravlje s Doktorom za srce“, voditelj i akademik Davor Miličić, poznati kardiolog,  upozorava na alarmantnu činjenicu: "Zatajivanje srca je vodeća zloćudna bolest današnjice, jer od nje boluje oko 2 % populacije, a smrtnost je u prosjeku pedeset posto unutar pet godina od postavljanja dijagnoze”. Akademik Miličić u ovoj epizodi ističe koliko je važna što ranija dijagnoza i moderna terapija - nove generacije lijekova i uređaja mogu znatno produljiti život i poboljšati kvalitetu života oboljelih. Uz akademika Miličića, sugovornici su u ovoj epizodi prof. dr. sc. Jozica Šikić, pročelnica Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB Sveti Duh i predsjednica Radne skupine za  bolesti srčanih zalistaka Hrvatskoga kardiološkog društva te pacijent Branko Andrašek, rudarski tehničar iz Našica.

Iskustvo pacijenta: povijest bolesti gospodina Branka Andrašeka

Priču o zatajivanju srca najbolje je oslikati kroz iskustvo pacijenta.  Branko Andrašek jedan je od onih koji su osjetili kako je to kada srce zakaže – ali i primjer kako moderno liječenje može preokrenuti tijek bolesti. Branko je bio aktivan poslovni čovjek koji nikada nije ozbiljnije bolovao.  No, u kasnim pedesetima, način života uzeo je danak. Doživio je infarkt miokarda, završio u bolnici, a potom podvrgnut ugradnji triju premosnica. No ubrzo se suočio s posljedicama — srce je oslabilo i pojavili su se uznemirujući simptom: “Pratio me umor, zadihanost, buđenja noću, noge su mi oticale, govorili su mi da imam pepeljasto sivu boju. Sve su to su bili simptomi i znakovi zatajivanja srca”, prisjeća se gospodin Andrašek.

“Dijagnoza me u prvi mah šokirala. Mislio sam da mi nema spasa, pitao sam se hoću li dočekati iduću godinu,” govori. No, vrlo brzo liječnici su ga poslali akademiku Miličiću,  koji mu je objasnio plan liječenja i pružio nadu. Ugrađen mu je kardioverter defibrilator kako bi ga zaštitio od iznenadne srčane smrti u slučaju opasnih aritmija, a započeta je i kombinirana terapija lijekovima.

“Imao sam sreću da se kardioverter-defibrilator, taj “mali čuvar“ koji se aktivira pri zloćudnim aritmijama, u mojem slučaju nikada nije aktivirao, ali svijest da je tu daje ogromnu sigurnost”, priznaje gospodin Andrašek.

“U prvim tjednima bilo je teško prilagoditi se novom režimu, no najteže je bilo prihvatiti da više ne mogu  i neću moći  raditi punim tempom kao prije. Morao sam naučiti usporiti se,” kaže Branko. Korak po korak, njegovo se stanje počelo popravljati. Danas se, uz kombiniranu farmakoterapiju bez problema penje se na treći kat, noge ne otiču i mirno spava. Isprva, razmatrao sa i kao mogući kandidat za transplantaciju srca, no zahvaljujući povoljnom odgovoru na propisanu terapiju, njegov se život normalizirao, a svaka misao o transplantacijskom liječenju postala je izlišna.

Foto: Tina Miholić

“Neizmjerno puno dugujem cijelom timu, na čelu s doktorom, akademikom Miličićem. Doslovno ste mi spasili život.” priznaje zahvalno. Njegova priča potvrđuje da zatajivanje srca ne mora značiti kraj aktivnog života. Uz predanost pacijenta i stručnost kardiologa i teško oštećeno srce može se ponekad oporaviti do mjere da osoba ponovno uživa u svakodnevici. Branko i dalje ide na redovite kontrole, pridržava se svih savjeta o uzimanju lijekova, prehrani i tjelesnoj aktivnosti te poručuje drugim pacijentima: “Nemojte gubiti nadu. Povlačenje ove teške bolesti je moguće kad imate dobrog doktora i pridržavate se uputa.”

Osmijeh i pozitivna energija gospodina Andrašeka najbolji je dokaz da se i u ovoj, najtežoj srčanoj bolesti može ostvariti praktički normalan život uz pridržavanje moderne terapije,  podršku obitelji i liječnika.

Glas struke: ključ uspjeha je  prevencija, vrijeme i povjerenje

Zatajivanje srca je bolest u kojoj srce kao mišićna crpka ne može zadovoljiti  potrebe tkiva i organa  za kisikom i hranjivim tvarima. U Hrvatskoj oko osamdeset tisuća ljudi boluje od zatajivanja srca, što ovu bolest čini ozbiljnim javnozdravstvenim problemom. Problem je što se kod mnogih bolesnika zatajivanje srca otkrije tek u uznapredovalom stadiju. Simptomi su često nespecifični i lako se pripisuju nekom drugom uzroku, pa bolest često otkrijemo tek kada se znatno pogorša. Stoga je ključno prepoznati prve simptome i znakove bolesti i odmah započeti liječenje.

“Srce moramo zaštititi mnogo prije nego što dođemo do njegova zatajivanja.  Ako imate simptome, ne čekajte! Potražite pomoć liječnika što ranije!,  objašnjava prof. dr.sc. Šikić i potvrđuje tezu gospodina Andrašeka o važnosti suradnje i povjerenja liječnika i pacijenta.

„Ako srce zataji, to je loše nije kraj. Bilo bi mnogo bolje da smo prepoznali i otklonili bolesti i čimbenike rizika zatajivanja srca prije nego što je do njega došlo, ali danas možemo učinkovito liječiti i samo zatajivanje srca.“

Poruka epizode Podcasta je jasna: zatajivanje srca ozbiljna je bolest, treba je spriječiti ako je ikako moguće, ali ako dođe do zatajivanja, valja ga što prije dijagnosticirati i započeti s liječenjem koje bitno smanjuje smrtnost i simptome. Akademik Miličić naglašava da prevencija započinje usvajanjem životnih navika. Nepušenje, kontrola i regulacija arterijskoga  tlaka, šećera i kolesterola, uravnotežena prehrana te redovita tjelovježba mogu odgoditi ili spriječiti pojavu bolesti. Nadalje, ako dođe do zatajivanja srca, važno da pacijent aktivno sudjeluje u svojem liječenju – da prati upute liječnika, uzima propisane lijekove i redovito dolazi na preglede. Zahvaljujući napretku kardiologije, sve je više priča poput Brankove — priča o vraćenoj snazi, planovima i sigurnosti.

Akademik Miličić izjavljuje da i onda kada smo zakasnili ili kada tzv. konvencionalna terapija više ne djeluje, za bolesnike koji nisu odviše bolesni, krhki ili vremešni, i tada imamo svjetlo na kraju tunela: crpke za mehaničku potporu srca ili transplantaciju srca. U tome je Hrvatska jedna od vodećih zemalja u svijetu, zaključuje akademik Miličić.

Za kraj, važno je znati da bolesnici i njihove obitelji nisu sami u ovoj borbi. U Hrvatskoj postoje vrhunski kardiolozi posvećeni zatajivanju srca, kao najtežoj kardiološkoj dijagnozi.  Srce je naš najvažniji mišić – a podcast „Vrijeme za zdravlje s doktorom za srce“ tako još jednom potvrđuje svoju važnu ulogu u edukaciji, prevenciji i unaprjeđivanju kardiovaskularnog zdravlja u Hrvatskoj.

Ovu epizodu Podcasta  je podržao: Boehringer Ingelheim.