Ideal i stvarnost: Zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti

Izložba se održava u prigodi predsjedanja Mađarske Vijećem Europske unije, a traje od 23. listopada 2024. do 19. siječnja 2025. godine.  

Reprezentativnim izborom od 80-ak remek-djela mađarskog slikarstva 19. stoljeća iz stalnog postava najznačajnijih muzejskih institucija Mađarske (Muzeja lijepih umjetnosti i Mađarske nacionalne galerije) izložba predstavlja zlatno doba mađarskog slikarstva u širokom stilskom i tematskom presjeku razdoblja kroz djela slavnih umjetnika: Mihályja Munkácsyja, Pála Szinyeija Mersea, Lászla Mednyánszkyja, Viktora Madarásza, Gyule Benczúra, Bertalana Székelyja, Károlya Lotza, Lászla Paála, Lajosa Deáka-Ébnera i Tivadara Zemplényija.  

Mađarskim umjetnicima pridruženi su i hrvatski umjetnici druge polovice 19. stoljeća (Antun Aron, Joso Bužan, Ivan Tišov, Nikola Mašić, Bela Csikos Sesia, Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Emanuel Vidović, Menci Clement Crnčić, Dragan Melkus, Oton Iveković) koji su postavili temelje razvoja slikarskoga modernizma u Hrvatskoj. 

Odabrani umjetnici u mađarskoj i hrvatskoj selekciji te njihova djela svjedoče o neponovljivom razdoblju kulturnog prosperiteta kada su Beč, Budimpešta pa i Zagreb postajali prave kulturne prijestolnice te kako su lokalni ukusi i teme oživjeli pod europskim utjecajima, stvarajući raznolikost tako karakterističnu za umjetnost Srednje Europe. 

Posjetitelji će imati priliku upoznati se s monumentalnim remek-djelima iz najznačajnijih muzejsko-galerijskih institucija koja su u prigodi ove kulturne razmjene ekskluzivno napustila svoje mađarske prostore, a posebna nam je čast što se izložbom uključujemo u obilježavanje 180. obljetnice rođenja velikog mađarskog umjetnika svjetskoga glasa Mihályja Munkácsyja. 

Autorice izložbe su Réka Krasznai iz Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti i dr. sc. Petra Vugrinec iz Galerije Klovićevi dvori, a kustosica izložbe Iva Sudec Andreis. 

O IZLOŽBI 

Izložba predstavlja sedam tematskih cjelina: povijest i romanticizam, mitologija i arkadija, Munkácsy i tradicija realizma, prizori ruralnog života, Szinyei Merse i uvod u modernu, veličanstveni krajolici i manifest ljepote. U okviru tih tematskih odrednica otkrit će se sličnosti i posebnosti mađarskog i hrvatskog slikarstva te razvoja u vrijeme Dualizma, kada je umjetnost postajala središnjim područjem nacionalnog integriteta i srednjoeuropskog identiteta.