Preporuke kažu da bi svaka osoba nakon 40. godine trebala barem jednom izmjeriti glukozu u krvi. Mjerenje treba ponoviti svake tri godine ako je nalaz uredan, a svake ako netko ima debljinu, visok tlak...
MALO STATISTIKE
Probudite se i testirajte na vrijeme! Većina ljudi si nikad nije ni izmjerila glukozu u krvi
Čitanje članka:
4
min
Dijabetes nazivaju najbrže rastućom epidemijom na svijetu s globalnim razmjerima. Mnogi nisu ni svjesni činjenice koliko opasno može biti ako se bolest ne prepozna na vrijeme ili svjesno zanemari, a oni koji dobiju dijagnozu moraju život prilagoditi novonastaloj situaciji. Jer sa šećernom bolesti može se voditi kvalitetan i ispunjen život, pod uvjetom da se odgovorno slijede pravila koja to stanje nosi sa sobom. Stoga smo upitali stručnjakinju dijabetologinju koje su najvažnije stvari na koje ljudi trebaju obratiti pozornost kad je riječ o dijabetesu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:57
Dijabetes nazivaju najbrže rastućom epidemijom na svijetu s globalnim razmjerima. Mnogi nisu ni svjesni činjenice koliko opasno može biti ako se bolest ne prepozna na vrijeme ili svjesno zanemari, a oni koji dobiju dijagnozu moraju život prilagoditi novonastaloj situaciji. Jer sa šećernom bolesti može se voditi kvalitetan i ispunjen život, pod uvjetom da se odgovorno slijede pravila koja to stanje nosi sa sobom. Stoga smo upitali stručnjakinju dijabetologinju koje su najvažnije stvari na koje ljudi trebaju obratiti pozornost kad je u pitanju dijabetes.
Broj novih slučajeva šećerne bolesti raste brže nego broj stanovnika
U posljednjih 20 godina broj oboljelih od šećerne bolesti se udvostručio, dok se broj stanovnika smanjio. Postoji više razloga za ovu pojavu, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost. Šećerna bolest je četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj.
Svaka deseta odrasla osoba u Hrvatskoj ima šećernu bolest
Više od 400.000 ljudi u našoj državi ima postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, ali još oko 200.000 ni ne zna da je ima. Gotovo svaki drugi slučaj šećerne bolesti ostaje neprepoznat sve dok se ne pojave komplikacije.
Više od polovine odraslih Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu
Prema HZJZ-u, 64 posto muškaraca i 55 posto žena ima BMI ≥ 25 kg/m2, a svaki peti Hrvat je pretio. Debljina je glavni uzrok šećerne bolesti tipa 2 i više od 80 posto oboljelih ima višak kilograma. Debljina je danas najčešća kronična bolest u Hrvatskoj.
Šećerna bolest ne bira dob niti spol
Svake godine u Hrvatskoj se otkrije više od 100 djece i adolescenata sa šećernom bolesti tipa 1, ali zabrinjava što tip 2 šećerne bolesti, koji se nekad nazivao bolest starijih, sve češće viđamo kod mladih s debljinom i sedentarnim načinom života.
Može li se šećerna bolest izliječiti?
Šećerna bolest tipa 1 nije uzrokovana vrstom prehrane i ne može se izliječiti te je potrebno doživotno primati inzulin.
Međutim, isto ne vrijedi za šećernu bolest tipa 2. Ako osoba promijeni životne navike i smršavi, moguće je postići remisiju šećerne bolesti tipa 2 i postupno isključiti lijekove iz terapije. Istraživanja su pokazala da gubitak 10-15 kg može rezultirati remisijom bolesti u gotovo 50 posto bolesnika. Nažalost, remisija je manje vjerojatna što šećerna bolest tipa 2 dulje traje. Stoga je važna poruka da se šećerna bolest mora što ranije dijagnosticirati.
Pravilna prehrana temelj je liječenja svih oblika šećerne bolesti
Ne postoji lijek koji može regulirati skokove glukoze nakon obroka s puno šećera ili škroba. Nekolicina istraživanja je jasno dokazala da pravilnom prehranom možemo značajnije poboljšati kontrolu glikemije u odnosu na bilo koji lijek.
Ugljikohidrati kod osoba sa šećernom bolesti
Dnevni unos ugljikohidrata kod osoba sa šećerne bolesti trebao bi biti 25-45 posto. Prednost treba dati neškrobnom povrću, fermentiranim mliječnim proizvodima i mahunarkama. Voće i cjelovite žitarice također su kvalitetan izvor, ali s njihovim unosom treba biti oprezniji zato što značajno podižu količinu šećera u krvi.
Najvažnija preporuka je prestanak konzumiranja visokoprerađenih proizvoda koji su bogati bijelim šećerom ili mastima kao što su kolači, keksi, čips, slane grickalice, žitne pahuljice, bomboni, lizalice, slatkiši te slatka i gazirana pića.
Tanjur osobe sa šećernom bolesti
Promjer tanjura na koji osobe sa šećernom bolesti stavljaju hranu trebao bi iznositi nešto više od 20 cm (desertni tanjur). Na tanjuru bi se uvijek trebale nalaziti tri glavne skupine namirnica: neškrobno povrće (50%), proteini (25%) i ugljikohidrati (25%). Tri obroka dnevno s međusobnim razmakom od četiri do šest sati uglavnom su najbolje rješenje - kako zbog praktičnosti, tako i zbog redukcijske dijete na kojoj je većina oboljelih od šećerne bolesti.
Jedan je od najvećih potrošača zdravstvenog proračuna
Procjenjuje se da oko 10 posto troškova HZZO-a odlazi na liječenje šećerne bolesti i njezinih komplikacija. U prevenciju debljine i rizičnih stanja ulaže se manje od jedan posto tog iznosa. Povišena glukoza štetno djeluje na srce, krvne žile i bubreg. Kontrola glukoze važna je za preživljenje.
Debljina i šećerna bolest oduzimaju radnu sposobnost
Pretilost povećava broj dana bolovanja i prijevremene mirovine. Gubitak od samo 5-10 posto tjelesne mase može prepoloviti rizik od šećerne bolesti tipa 2.
Šećerna bolest i debljina nisu osobni neuspjeh nego društveni problem
Rizik raste s nižim primanjima, lošijom prehranom, stresom i nedostatkom sna. Ako želimo manje šećerne bolesti, trebamo okruženje koje potiče zdrav izbor, od školske menze do radnog mjesta.
Većina Hrvata nikad nije izmjerila šećer nakon 40. godine, a trebala bi
Preporuke kažu da bi svaka osoba nakon 40. godine trebala barem jednom izmjeriti glukozu u krvi. Mjerenje treba ponoviti svake tri godine ako je nalaz uredan, a svake godine ako netko ima debljinu, povišen tlak, hiperkolesterolemiju, gestacijski dijabetes ili obiteljsku anamnezu šećerne bolesti.
Mjerenje glukoze putem senzora (CGM) pokriveno je u potpunosti od strane HZZO-a
Koje su prednosti CGM-a u odnosu na običan glukometar? CGM pokazuje kako se šećer kreće iz minute u minutu - raste ili pada - što omogućuje pravovremenu reakciju. Upozorava na hipoglikemije i hiperglikemije, a to je osobito korisno noću. Umjesto 4-10 uboda dnevno, očitanje je neprekidno. Poboljšava regulaciju i smanjuje glikemijske oscilacije.Korisnik vidi kako obrok, san ili aktivnost odmah utječu na glukozu, a to motivira na zdravije odluke. Omogućuje bolju komunikaciju s liječnikom. CGM podaci mogu se dijeliti na daljinu, pa liječnik može prilagoditi terapiju bez čekanja iduće kontrole. CGM daje slobodu i sigurnost - manje uboda, manje straha, više kontrole...
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
