Presuda američkog suda: Hoće li Hrvatska morati isplatiti 236 milijuna dolara odštete MOL-u?

Savezni sud u Washingtonu ponovno je odbio zahtjev Hrvatske za poništenjem arbitražne odluke kojom se mađarskoj naftnoj kompaniji MOL dosuđuje odšteta zbog spora u plinskom poslovanju. Sudac Amir H. Ali s Okružnog suda za District of Columbia 5. ožujka potvrdio je svoje prošlogodišnje stajalište i zaključio da Hrvatska nije ponudila nove argumente koji bi opravdali odbacivanje zahtjeva MOL-a.

Presuda se odnosi na odluku Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) iz 2022., kojom je Hrvatskoj naloženo da MOL-u isplati 183,94 milijuna dolara odštete zbog kršenja odredbi ugovora o zajedničkom ulaganju u plinsko poslovanje. Kada se pribroje troškovi arbitraže, sudski troškovi i obračunate kamate, ukupni iznos koji bi Hrvatska trebala platiti doseže oko 236 milijuna dolara.

VRAG JE U DETALJU Orbanov apsurd napada na Hrvatsku zbog jeftine ruske nafte

Prema tvrdnjama MOL-a, Hrvatska nije poštovala ugovorene obveze, prije svega one koje su se odnosile na izdvajanje plinskog poslovanja iz zajedničkog poslovnog aranžmana. Mađarska energetska kompanija tvrdi da je takav potez smanjio očekivani povrat na njezino ulaganje.

Zbog toga je MOL još 2014. pokrenuo arbitražni postupak pred ICSID-om. Arbitražni sud je 5. srpnja 2022. presudio u korist MOL-a i dosudio mu gotovo 184 milijuna dolara odštete, uz kamate koje se obračunavaju od travnja 2014. godine. Uz to, Hrvatska je obvezana nadoknaditi dio odvjetničkih troškova u iznosu od 856 tisuća eura te oko 265 tisuća dolara za troškove arbitražnog postupka.

Sudac Ali u svojoj novoj odluci navodi da Hrvatska nije iznijela nove dokaze koji bi promijenili zaključak suda te da je MOL ispunio sve uvjete kako bi američki sud priznao i proveo arbitražnu presudu.

Hrvatski argumenti odbijeni

Hrvatska se u postupku pozivala na pravo suverenog imuniteta prema američkom Zakonu o imunitetu stranih država (FSIA), tvrdeći da sud u Washingtonu nema nadležnost. Sud je taj argument odbacio, navodeći da se on ne razlikuje od ranije iznesenih tvrdnji koje su već bile razmotrene i odbijene. Također je odbačen i hrvatski argument da je arbitraža pravno nevaljana prema pravu Europske unije. Sud je zaključio da sporazum o arbitraži između strana nije protivan američkom pravu te da sud ima nadležnost za provedbu odluke.

DRAMA ZBOG NAFTE Šušnjar odgovorio Mađarskoj na kritike: 'Možda će se sljedeći put žaliti i na vrijeme na Krku...'

O svemu se oglasilo i Ministarstvo gospodarstva. Navode da Vlada, u suradnji s odvjetničkim uredom Squire Patton Boggs, koji zastupa Republiku Hrvatsku, trenutno detaljno pravno analizira donesene odluke radi utvrđivanja idućih koraka.

- Važno je naglasiti kako Republika Hrvatska u ovom trenutku još uvijek nije iscrpila sva raspoloživa pravna sredstva te će nastaviti poduzimati sve potrebne radnje radi zaštite nacionalnih interesa. O svim daljnjim pravnim potezima i odlukama javnost će biti pravovremeno izviještena - navode u priopćenju.

Iako je MOL dobio pravnu bitku, pitanje naplate dosuđenog iznosa ostaje otvoreno. Naftni konzultant Jasminko Umićević smatra da bi provedba presude mogla biti vrlo složena, prenosi Večernji list.

Kao prvi razlog navodi činjenicu da je riječ o sporu između dviju članica Europske unije. Sud EU u presudama Achmea i Komstroy zauzeo je stav da takve investicijske arbitraže unutar EU nisu u skladu s pravnim poretkom Unije, što može otežati njihovu provedbu na europskom teritoriju.

Drugi problem predstavlja doktrina državnog imuniteta od ovrhe. Iako je presudu moguće dobiti, mnogo je teže pronaći državnu imovinu koja se može zaplijeniti, jer diplomatska imovina, devizne rezerve ili vojna oprema ne mogu biti predmet ovrhe.

NAPAO HRVATSKU Hernadi napao Vladu i Janaf: 'Imamo dozvole, a blokiraju nas. Janaf nikad nije testiran'

Treći potencijalni problem odnosi se na stav Europske komisije prema takvim arbitražama. U nekim sličnim slučajevima Komisija je zauzela stajalište da isplata odštete po takvim presudama može predstavljati nezakonitu državnu potporu. U tom scenariju država članica čak bi mogla biti obvezana tražiti povrat već isplaćenog novca.