Pravosudnu 2025. obilježila suđenja bivšim ministrima i najstrože zatvorske kazne

Početak suđenja četvorici bivših ministara, odlazak nekadašnje ministrice u zatvor, podizanje optužnice protiv još jednog sada već bivšeg ministra, kao i dvije izrečene maksimalne kazne zatvora od 50 godina zbog ubojstava obilježili su pravosudnu 2025. godinu.

Godinu na izmaku obilježio je i izlazak nekadašnjeg premijera Ive Sanadera iz zatvora, čitav niz podignutih i potvrđenih optužnica zbog malverzacija, među kojima i ona u slučaju Agrokor te 19 slučajeva femicida.

Na zagrebačkom Županijskom sudu, u listopadu je počelo suđenje četvorici bivših ministara koje je Uskok optužio za zlouporabu položaja i ovlasti u aferi 'Po babi i po stričevima'. Optuženi su Darko Horvat, bivši ministar i prvi HDZ-ov ministar uhićen tijekom mandata, potom bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, nekadašnji potpredsjednik Vlade Boris Milošević te bivši ministar pravosuđa Josip Aladrović. Uz njih optužen je i gradonačelnik Županje Damir Juzbašić.

LAMPE, KREVET, SAT... Bivšeg ravnatelja Jankomira pustili iz Remetinca: Priznao da je primio mito za radove

Uskok tvrdi da je skupina, koristeći svoje ranije funkcije, pogodovala pri dodjeli 353.000 eura novčanih potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama te da su nezakonito zapošljavali u državnim institucijama. Svih pet optuženika izjasnila su se kako nisu krivi. Iduća rasprava u ovom postupku, u kojem će biti saslušano 73 svjedoka, među njima i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, zakazana je za 15. siječnja iduće godine.

Optužnicom iz afere 'Po babi i po stričevima' bila je zahvaćena bivša HDZ-ova ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela  Žalac koja je u svibnju, nakon nagodbe s Uskokom i priznanja da je preko bivše državne tajnice Josipe Pleslić (ex Rimac)  sređivala polaganje državnog ispita za svojeg brata, uvjetno osuđena na godinu dana zatvora, s rokom kušnje od tri godine.

Mjesec dana kasnije, Županijski sud u Zagrebu sporazumno je, zbog umiješanosti u aferu preplaćivanja softvera za Ministarstvo regionalnog razvoja kojem je bila na čelu, osudio Žalac dvije godine zatvorske kazne. Budući da je Žalac, nakon sporazuma s Ured europskog tužitelja (EPPO), osuđena na sedam mjeseci zatvora jer je javnim novcem plaćala privatne troškove u ugostiteljskim objektima, uključujući proslavu njezinog rođendana, bivša ministrica trebala bi provesti iza rešetaka dvije godine i sedam mjeseci, dva mjeseca manje nego što joj je trajao ministarski mandat.

Žalac je, zajedno s Josipom Pleslić, okrivljenica i u aferi 'Vjetroelektrane' u kojima ih Uskok tereti da su, koristeći svoj politički utjecaj, pogodovale investitorima prilikom ishođenja kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Optužnica u tom predmetu još uvijek nije potvrđena na Županijskom sudu u Zagrebu.

U travnju, na Županijskom sudu u Zagrebu, započelo je suđenje Siniši Vargi koji je od lipnja 2014. do siječnja 2016. bio SDP-ov ministar zdravstva, dok je prethodno obnavljao dužnost ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Prema Uskokovoj optužnici, Varga i njegovi suoptuženici Davor Dabinović i danas pokojni Goran Žonja oštetili su HZZO ugovaranjem nepotrebnih usluga za oko 250.000 kuna.

KOMENTIRAO SLUČAJ Obersnel o svojoj optužnici: 'Lijepo je dobiti novogodišnju čestitku, ali ja sam nevin!'

Postupci zbog korupcije, ali i izazivanja prometne nesreće

Još jedan ministar zdravstva, u ovom slučaju HDZ-ov Vili Beroš, optužen je da je u aferi 'Mikroskopi' primio 75.000 eura mita u nabavi medicinske opreme, čime je državni proračun, prema tvrdnjama Uskoka, oštećen za oko 740.000 eura. Dio ranije optuženih – poduzetnik Hrvoje Petrač, njegovi sinovi Novica i Nikica te srbijanski poslovni čovjek Saša Pozder – priznali su krivnju i nagodili se s tužiteljstvom, dok se o osnovanosti protiv Beroša i suoptuženih, liječnika Gorana Roića i Krešimira Rotima te Tome Pavića iz krapinskog HZZO-a treba odlučivati pred zagrebačkim Županijskim sudom.

U svibnju, bivši ministar obrane Mario Banožić kazao je na početku suđenja na vinkovačkom Općinskom sudu da se ne osjeća krivim zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je u studenome 2023. poginuo Goran Šarić, vozač kombija s kojim se Banožić sudario na cesti Vinkovci-Županja.

Optužnica Banožića tereti da je 11. studenog 2023., oko 6 sati ujutro, vozio neprilagođenom brzinom i pod nepovoljnim uvjetima pokušao pretjecati vozila na državnoj cesti D55. Zbog guste magle i sumraka, bez dovoljno prostora na suprotnom traku, Nissanom je prešao na suprotnu stranu ceste i sudario se s kombijem koji je dolazio iz suprotnog smjera. 

Na splitskom Županijskom sudu nastavilo se suđenje  bivšem HDZ-ovom ministru i političkom tajniku Lovri Kuščeviću za zlouporabu položaja i ovlasti s višemilijunskom štetom dok je bio načelnik općine Nerežišća na Braču. Među ostalim, Kuščević je optužen da je inicirao izmjenu prostornog plana kako bi svoju štalu prenamijenio u stambeni prostor te da je šogoru bespravno omogućio kupnju POS-ova stana. 

Na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno je ponovljeno suđenje bivšem HDZ-ovom ministru Božidaru Kalmeti za izvlačenje novca iz Hrvatskih autocesta (HAC) i Hrvatskih cesta (HC). Suđenje Kalmeti i suoptuženicima je ponovljeno nakon što je Vrhovni sud u rujnu prošle godine ukinuo nepravomoćnu oslobađajuću presudu Kalmeti koji je, među ostalim, bio optužen da je sa suradnicima podijelio više od 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta.

Kalmeta je bio oslobođen i za dio optužnice prema kojoj je ministarstvo kojem je bio na čelu oštetio za 600 tisuća kuna narudžbom promotivnog filma "Prometna renesansa Hrvatske" od marketinške agencije Fimi media koja je, u drugom postupku, osuđena za punjenje HDZ-ova crnog fonda novcem iz državnih institucija i tvrtki.

Na udaru tužiteljstva našao se i Josip Dabro, sada već bivši ministar poljoprivrede iz redova Domovinskog pokreta, kojem je osječki Općinski sud potvrdio optužnicu zbog povrede prava djeteta i nezakonitog posjedovanja oružja i eksploziva.

AFERA MIKROSKOPI Beroševe odvjetnice tražile su izdvajanje prijepisa SMS-ova i poruka, odluka o tome sutra

Bivši ministar davao djetetu da puca iz kalašnjikova

Tužiteljstvo tereti Dabru da je, od 2020. do 2024. djetetu omogućavao pucanje iz pištolja i automatske puške, bacanje eksplozivne naprave nalik na ručnu bombu te rastavljanje i čišćenje oružja čime je ugrozio djetetovu sigurnost i izložio ga opasnosti.

Sumnjiče ga i za neovlašteno držanje automatske puške vojnog podrijetla iz koje je ispalio više hitaca na poljoprivrednom zemljištu, ali i za posjedovanje ilegalne eksplozivne naprave nalik na ručnu bombu.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo u srpnju je protiv Ivice Todorića i još pet osoba podiglo novu optužnicu u slučaju Agrokor koja je ranije dva puta dorađivana i čije je ključno i najskuplje financijsko vještačenje proglašeno nezakonitim pa je rađeno novo.

Iz podignute optužnice, kojom je sada umjesto 15 obuhvaćeno šestero okrivljenika, proizlazi da sveukupna šteta za trgovačko društvo Agrokor iznosi gotovo 180 milijuna eura, dok je u prijašnjoj optužnici šteta iznosila preko 1,2 milijarde kuna.

Uskok je u studenome ove godine pokrenuo istragu protiv sada već bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića i njegovog kuma, donedavnog šefa rudarskog sektora u Ministarstvu gospodarstva Dragana Krasića zbog sumnje da su od vlasnika kamenoloma primili 190.000 eura te meso i građevinski materijal kao mito za pogodovanje njihovim tvrtkama.

Dok se Mikulić zbog sumnje u korupciju još uvijek nalazi u pritvoru, iz zatvora je u kolovozu ove godine, nakon odslužene dvije trećine kazne, izašao bivši Ivo Sanader, nekadašnji HDZ-ov premijer.

Sanader je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 18 godina, a pravomoćno je osuđen u tri slučaja: zbog izvlačenja novca iz javnih poduzeća u slučaju Fimi Media, za traženje i primanje mita u slučaju Planinska te za prepuštanje upravljačkih prava nad Inom mađarskom MOL-u u zamjenu za mito.

Bivši premijer do sada je iza rešetaka, u pritvoru ili po presudama, proveo gotovo devet i pol godina, dok je u veljači ove godine pravomoćno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo u aferi Hypo banka.

Početkom ožujka preminuo je Radovan Dobronić, čime je mjesto predsjednika Vrhovnog suda kao posljednje instance za većinu pravnih pitanja ostalo tijekom 2025. upražnjeno devet mjeseci,. Saborski odbor za pravosuđe saslušao je početkom prosinca troje kandidata za mjesto predsjednika najvišeg suda, Aleksandru Maganić, Mirtu Matić i Šimu Savića. 

Predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor na prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je već ranije najavio da je glavna kandidatkinja u ovom trećem pokušaju popunjavanja čelne pozicije ove institucije sutkinja Matić. Državno sudbeno vijeće već je dalo pozitivno mišljenje na svojoj sjednici kandidatkinji Matić, a čeka se i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe, iako mišljenja niti jednog od ova dva tijela nisu obvezujuća za predsjednika Republike.              

Godinu na izmaku obilježilo je i izricanje nepravomoćne presude za kojom je Županijski sud u Bjelovaru osudio Krešimira Pahokyja na 50 godina zatvora zbog lanjskog šesterostruko ubojstvo i ranjavanja u Domu za starije u Daruvaru. Ista nepravomoćna kazna izrečena je na zagrebačkom Županijskom sudu i 20-godišnjem L. M. zbog teškog ubojstva djeteta i još 54 nedjela u Osnovnoj školi Prečko u prosincu prošle godine. 

Tijekom 2025. zabilježno je i 18 femicida, a isto toliko žena je ubijeno i godinu dana ranije.