32 strana radnika žive natrpana u državnom prostoru u centru Zagreba. Spavaju u krevetima na kat, kuhaju na električna kuhala, a suđe peru u sudoperu kojeg su okupirale gljivice od vlage. Problem je tu i jezik, jer većina od njih ne govori engleski, a kamoli hrvatski
Manje je važno čiji je to prostor, ključni problem je da su te situacije kontraproduktivne za integraciju stranih useljenika. Ovo je već enti primjer u kojem vidimo da se taj problem smještaja rješava na način koji je za poslodavce koji su dužni osigurati smještaj jeftin, a s druge strane - za integraciju i životne uvjete stranih radnika - izrazito nepovoljan, rekao je u razgovoru za RTL sociolog Dragan Bagić.
On je prokomentirao situaciju u kojoj čak 32 strana radnika žive natrpana u državnom prostoru u centru Zagreba.
- Ako na jedno mjesto stavite grupu od 30-40 pa i sto ljudi koji su specifični, drugačiji, koji su stranci kako možemo očekivati da će u nekom razumnom roku doći do bilo kakve njihove integracije. Oni su usmjereni samo na sebe, jedni na druge. Vjerojatno u tako velikim grupama rade kod poslodavaca. Nemaju priliku za normalnu interakciju s domicilnim stanovništvom. Na kraju krajeva ni ti odnosi među njima nisu uobičajeni niti normalni. To više sliči na služenje vojnog roka nego na svakodnevan normalan život - rekao je.
Spavaju u krevetima na kat, kuhaju na električna kuhala, a suđe peru u sudoperu kojeg su okupirale gljivice od vlage. Problem je tu i jezik, jer većina od njih ne govori engleski, a kamoli hrvatski.
- Jako je teško u procesu regrutacije, u ranoj fazi doseljavanja očekivati da će brzo naučiti jezik. Pogotovo kad znamo da smo do prije godine dana imali jako veliku fluktuaciju stranih radnika. Rekao bih da je u takvoj situaciji investiranje sredstava u pokušaju da sistemski uče hrvatski jezik bi bilo bacanje novca. Sad već imamo kritičnu brojku onih koji su već relativno dugo u hrvatskoj i u koje se isplati investirati u učenje hrvatskoj jezika. Ono što želim naglasiti, učenje hrvatskog jezika je potrebna, ali to je daleko od pitanja integracije. Pitanje integracije je puno kompleksnija stvar i ne može se svesti na pitanje učenja hrvatskog jezik - rekao je sociolog.
Kako kaže, problem je što je cijeli posao useljavanja ostao isključivo na MUP-u.
- MUP nije tijelo državne uprave koje bi se jedino trebalo baviti prihvatom stranih radnika. Ovo je pljuska cijeloj Vladi i državi koja je kada je liberalizirala proces regrutacije stranih radnika trebala odmah uspostaviti jedan interdisciplinarni tim, međuresorno tijelo koje će se baviti ovom tematikom i uključiti stručnjake koji će prepoznati rizične točke u cijelom procesu. A pitanje smještaja je jedno od tih, koje može dovesti do toga da se u ranoj fazi useljavanja stranci segregiraju što je za sam proces integracije najgori mogući scenarij. Čim se to dogodi, to se jako teško može popraviti u budućnosti - poručio je.
24sata © 2026
