Pritisak da Europa osigura alternativne plinske pravce pojačao se u četvrtak nakon što je Rusija uvela sankcije europskim podružnicama ruskog naftnog diva Gazproma
EUROPA
Plinska kriza se produbljuje
Istovremeno, Ukrajina je zatvorila tranzitnu rutu, što je dovelo do rasta cijena.
Rusija je u srijedu navečer najavila sankcije protiv 31 zapadne kompanije, uključujući Gazprom Germania nad kojom je njemačka vlada prošli mjesec preuzela upravu kako bi osigurala opskrbu plinom.
Sankcije su uvedene i poljskom suvlasniku plinovoda Yamal-Europe kojim ruski plin stiže u Europu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su prekinuti svi kontakti s tim kompanijama koje neće moću sudjelovati u opskrbu ruskim plinom.
Većina sankcioniranih tvrtki nalazi se u zemljama koje su uvele sankcije Rusiji kao odgovor na njezinu invaziju na Ukrajinu i uglavnom se radi o članicama EU-a.
Njemačka, najveći ruski klijent u Europi, priopćila je da Gazpromove podružnice ne primaju plin i da traže alternative.
To se odnosi na najveće njemačko skladište plina u Rehdenu u Donjoj Saskoj kapaciteta četiri milijarde prostornih metara kojim upravlja Astoria, kao i na Wingas, trgovačko društvo koje opskrbljuje industriju i lokalne potrebe.
No, dotok plina iz Rusije u Njemačku nastavlja se kroz plinovod Sjeverni tok 1.
EU je prošle godine uvezla oko 155 milijardi prostornih metara plina iz Rusije.
Nizozemska cijena plina u čvoru TTF, koja se uzima kao referentna, porasla je u četvrtak ujutro oko 20 posto.
>>>Stanje u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE<<<
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
