Ovo je 5 mitova o uštedi energije koji nam zapravo štete
Mislite da štedite struju kad je uređaj na 'standby' ili da solarni paneli vrijede samo na moru? Vrijeme je da razbijemo te zablude i objasnimo što doista funkcionira, a što samo troši vašu energiju (i budžet!)
Svi želimo živjeti energetski učinkovitije, to jest trošiti manje, a dobiti više. No put do toga često je zakrčen poluinformacijama i mitovima koji nas navode na pogrešne odluke. Dok razmišljamo o tome kako smanjiti troškove, zaboravljamo da možda najveći dio potrošnje energije dolazi upravo iz naših domova.
Prema posljednjim podacima Eurostata, kućanstva u EU čine više od četvrtine ukupne potrošnje energije. Većina te energije odlazi na grijanje prostora, a manji dio koristi se za zagrijavanje vode, kuhanje, rasvjetu, rad električnih uređaja i hlađenje prostora. Kad je riječ o izvorima, plin i dalje prednjači, zatim električna energija, a sve veću ulogu imaju obnovljivi izvori i biogoriva, koji danas pokrivaju oko 24% ukupne potrošnje.
Drugim riječima, naše svakodnevne odluke, od načina grijanja do uporabe kućanskih uređaja, oblikuju energetsku sliku cijeloga kontinenta. Zato je važno znati što zaista pomaže u štednji, a što je samo skupi mit.
1. Mit: 'Uređaj je na standby/sleep - to znači da ne troši struju'
Istina: Uređaji "na čekanju" i dalje troše energiju, a ponekad i do 10% ukupne potrošnje kućanstva.
Punjači ostavljeni u utičnici, televizori, igraće konzole, pa čak i laptopi, u sleep načinu rada i dalje koriste malu, ali stalnu količinu struje, tzv. vampirsku energiju. Britanski stručnjaci procjenjuju da se isključivanjem uređaja na utičnici može uštedjeti i do 45 funti (što je oko 52 eura) godišnje.
Istina, novi uređaji prema EU standardima u standby modu ne smiju trošiti više od 0,5 W, što je zanemarivo, ali kad se zbroji desetak takvih uređaja u svakom domu, trošak i dalje postoji. Zato nastojte isključivati iz struje uređaje koje ne koristite.
2. Mit: 'Ako stalno gasim svjetla, trošim više struje kad ih ponovno palim'
Istina: Gašenjem svjetla uvijek štedite energiju, pa čak i ako izlazite iz sobe na minutu-dvije.
Ova zabluda dolazi još iz vremena starih fluorescentnih cijevi, koje su zaista trošile malo više energije pri paljenju. Današnje LED i štedne žarulje ne funkcioniraju tako. Osim što troše i do 80% manje energije od klasičnih žarulja, troše vrlo malo energije pri paljenju, pa nema smisla ostavljati ih da svijetle bez potrebe. Štoviše, redovitim gašenjem svjetla produljujete vijek trajanja žarulja, što znači da ćete ih rjeđe mijenjati, govore neki izvori.
3. Mit: 'Energija iz utičnice je čista'
Istina: Većina struje i dalje dolazi iz fosilnih goriva, koja zagađuju okoliš.
Iako električna energija izgleda "čisto" jer se ne vidi dim ni plamen, njezin izvor često nije takav. U mnogim zemljama, uključujući Hrvatsku, značajan dio električne energije još se proizvodi iz plina, ugljena i nafte, odnosno goriva koja oslobađaju ugljični dioksid i druge štetne tvari.
Električna energija postaje doista zelena tek kada dolazi iz obnovljivih izvora (sunca, vjetra, vode ili biomase). Zato je važno ne samo štedjeti struju nego i razmišljati o njezinu podrijetlu. Svaki put kad biramo zelene izvore ili podržavamo obnovljive projekte, činimo korak prema čišćoj energiji, onoj koja ne dolazi nauštrb planeta.
4. Mit: 'Solarna se energija isplati samo ako živiš u Dalmaciji'
Istina: Cijela Hrvatska ima vrlo dobar solarni potencijal - od Slavonije do Zagorja.
Iako na obali ima više sunčanih sati, solarni paneli ne trebaju idealne vremenske uvjete. Oni funkcioniraju i kad je oblačno jer sakupljaju energiju iz svjetlosnog spektra, a ne samo iz izravnih sunčevih zraka.
Loše vrijeme čak može povremeno pomoći jer kiša ispire prašinu s panela te poboljšava njihovu učinkovitost. Ako se tome doda i solarna baterija, višak proizvedene energije može se spremiti i koristiti noću. Ukratko: solarna energija nije rezervirana za sunčani jug, ona je odlična opcija za cijelu Hrvatsku.
5. Mit: 'Stariji hladnjak/grijalica radi jednako dobro kao novi, pa nema smisla mijenjati dok ne crkne'
Istina: Novi uređaji troše 50-70% manje struje i dugoročno se isplate.
Stari kućanski uređaji možda još rade, ali rade neučinkovito. Hladnjaci, perilice rublja, grijalice i klima-uređaji proizvedeni prije 10 ili 15 godina troše i do dvostruko više energije od modernih, energetski učinkovitih modela. Primjerice, noviji hladnjaci koriste i do 40% manje energije od onih koji su se prodavali početkom 2000-tih.
Ulaganje u nove uređaje, ekološki prihvatljivije, ne znači samo manju potrošnju nego i bolje performanse, kraće vrijeme rada i više udobnosti. Uz to, vrijedi zapamtiti jednostavno pravilo 5-10-15: ako je uređaj star 5 godina, još ga ne trebate mijenjati, ako ima 10 godina, provjerite isplati li se zamjena, a ako je star 15 godina, gotovo je sigurno vrijeme za novi.
Informirane odluke čine razliku
Od gašenja svjetla do postavljanja solarnih panela, svaka informirana odluka ima utjecaj. Znati koliko trošimo i odakle dolazi energija koju koristimo danas je jednako važno kao znati čitati i pisati. Energetska pismenost postaje nova pismenost 21. stoljeća, ona koja nas čini odgovornijima, učinkovitijima i svjesnijima u svakodnevnom životu.
Jer samo energetski pismen čovjek može doista promijeniti svijet u kojem živi: korak po korak, odluku po odluku, kilovat po kilovat.
