Vjerujemo da će se svi ljubitelji četveronožnih dlakavih ljubimaca složiti da Zagrepčanka Inga Dvojković ima posao iz snova. Ona vodi salon za njegu i šišanje pasa, a kako posluje i koliko Hrvati brinu o svojim mezimcima, saznajte u nastavku
KVAKA24
Ovaj biznis u Europi vrijedi više od 20 milijardi eura, a evo zašto je toliko unosan
Čitanje članka:
4
min
Da je pas i dalje čovjekov najbolji prijatelj, svjedoče posljednji dostupni podaci Statiste, koji navode da je 2021. populacija pasa u Europi iznosila oko 92,95 milijuna, što je u odnosu na godinu prije povećanje za nevjerojatnih 3,15 milijuna. Nakon mačaka, psi su druga najzastupljenija vrsta kućnih ljubimaca u Europskoj uniji, s tim da su najomiljeniji u Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i Poljskoj, gdje su zabilježeni najveći brojevi ovih životinja.
A kako se svake godine povećava populacija pasa, tako raste i industrija proizvoda i usluga namijenjenih ovom kućnom ljubimcu. Prema jednoj statistici, 2021. godine ta je industrija vrijedila vrtoglavih 23,5 milijardi eura. Mali udio u tome ima i Inga Dvojković, vlasnica salona za njegu i šišanje pasa Kali u Zagrebu, čija ljubav prema psima traje od kada zna za sebe, a ideja o groomingu i pokretanju vlastitog poslovanja došla joj je s vremenom.
- Tijekom studija veterine često sam znala volonterski šišati i uljepšavati pse u veterinarskim ambulantama. A kad sam, uz studij, počela shvaćati da nije sve u izgledu i da pravilna njega pasa ima i zdravstvenu korist, odlučila sam svoju profesiju okrenuti upravo u tom smjeru - kaže naša sugovornica, koja je po struci doktorica veterinarske medicine i koja broji već dvadesetu godinu iskustva rada sa psima.
U samo tri sata do zdravog i lijepog psića
Psa bi, prema riječima naše sugovornice, bez obzira na vanjske uvjete, trebalo održavati barem jedanput mjesečno, što ne mora nužno uvijek uključivati šišanje, ali mora pranje i raščešljavanje. Dotjerivanje u Inginu salonu traje od dva i pol do tri sata, a ponekad i dulje, ako je riječ o većim životinjama. Njega počinje pregledom općeg stanja kože i dlake psa, nakon čega slijedi pranje.
- Kupamo ih dva puta šamponima jer se prvi put odmašćuje dlaka, a drugi put se dubinski šamponira i ispire. Nakon šampona ide regenerator, kojim vraćamo masnoću koji smo prethodno skinuli. Regeneratori u prosjeku stoje od pet do deset minuta, ovisno o problemu kože. Zatim iščetkamo dlaku i isperemo. Slijedi sušenje i feniranje psa, pa šišanje ili iščetkavanje ako je kratkodlaki pas. Za kraj obavljamo higijenu ušiju, noktića i očiju - objašnjava nam Inga, koja i proizvodi kozmetiku za kućne ljubimce, poput melema za njegu šapica i njegu oko očiju te sprejeva za higijenu zubi.
Grooming ili, kako bismo mi to preveli, "dotjerivanje" iznimno je važna komponenta brige o psu, koju vlasnici ni u jednom dijelu godine ne bi smjeli zanemariti. Takav nemar, upozorava naša sugovornica, može imati negativne posljedice na zdravlje životinje.
- Neovisno o godišnjem dobu, pseća se dlaka mora održavati nezapetljanom. Ljudi znaju tijekom zime zbog hladnoće zanemariti odlaske groomeru, ali onda se ta dlaka zapetlja i, kad se smoči, tim čvorovima treba puno dulje da se osuše nego kad je dlaka u normalnom stanju. Uz to, raspetljavanjem dlake dobiva se prozračnost, što omogućuje psu bolju ventilaciju, odnosno rashlađivanje. To je posebno važno ljeti, kad se, usput rečeno, ne preporučuje šišati psa skroz do kože jer dlaka štiti kožu od sunca - savjetuje.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.
Brinu li Hrvati dovoljno o svojim psima?
Od undercut frizura i tetovaža s mašinicom do špangica i pletenica, vlasnici imaju zaista svakakve zahtjeve, svjedoči nam naša sugovornica. A jednom kad pas prođe Ingine stručne ruke, događa se da vlasnici čak ne uspiju prepoznati svojeg ljubimca.
- Došli su mi jednom prilikom klijenti sa psićem od godinu i pol dana kojem je to bilo prvo šišanje. Pas je doslovno bio u jednom velikom čvoru. Kad je vlasnik poslije došao, pas je potrčao prema njemu i počeo veselo skakati oko njega, a vlasnik me zbunjeno pogledao i pitao: 'A gdje je moj pas?' - s osmijehom se prisjeća Inga.
Uz opisanu iznimku, Inga tvrdi da su, prema njezinom radnom iskustvu, Hrvati sve osvješteniji kad je riječ o njezi pasa.
- Jedan od razloga je što je sve više pasa u domovima. Potreba za njihovom čistoćom i uređenjem važna je komponenta i čistoće doma u kojem se nalaze. Budimo iskreni, svi oni više-manje završe u našim krevetima i zato sve više vlasnika prakticira češća kupanja i redovite odlaske groomeru. Zapravo, imam mnogo klijenata koji dovode svoje ljubimce svaka dva tjedna barem na kupanje - kaže.
Prvih pet godina je bilo najteže
Inga kaže da nikad nije požalila zbog profesionalnog puta koji je odabrala, ali voljela bi da se neke stvari u njezinoj struci malo promijene.
- Više od deset godina sam u obrtništvu, a i dalje nemam osjećaj da mi je to posao jer istinski uživam u tome. Mogu reći da je eventualno prvih pet godina poslovanja bilo malo teže, ali nakon toga sam se uhodala i sve je išlo lakše. Ipak, ono što bih navela kao generalni problem obrtnika je pitanje bolovanja. Obrtnik koji radi za sebe ne može si dopustiti bolovanje jer ono nije plaćeno. S druge strane, kod obrtnica je problem i rodiljski dopust. Ako radi sama i nema zaposlenih, žena mora zatvoriti obrt i primati tih godinu dana državna sredstva, znajući da bi s obrtom možda zarađivala tri puta više novca - istaknula je Inga.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
