Često se druženje s drugim ljudima smatra najboljim lijekom protiv usamljenosti, no u nekim slučajevima, druženja mogu samo pogoršati situaciju. Ukoliko vam se ovo događa, patite od kontrastne usamljenosti
Lifestyle
Komentari 0
Često se druženje s drugim ljudima smatra najboljim lijekom protiv usamljenosti, no u nekim slučajevima, druženja mogu samo pogoršati situaciju. Ukoliko vam se ovo događa, patite od kontrastne usamljenosti
Epidemija usamljenosti sada je već općepoznata. Vjerojatno ste već naišli na najčešći savjet za one koji se osjećaju usamljeno: 'Izađi i druži se s ljudima'.
Ali što se događa kada lijek za usamljenost postane upravo ono što je uzrokuje? Ako ste se ikada vratili kući nakon druženja s drugima i osjetili tugu, vjerojatno ste iskusili 'kontrastnu usamljenost'.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:02
Terapeutkinja iz Los Angelesa, Lindsey Rae Ackerman, rekla je za HuffPost da se ovaj fenomen također naziva post-socijalna usamljenost i da nije uopće rijedak. Razumijevanje zašto dolazi do post-socijalne usamljenosti i što učiniti u vezi s tim može vam pomoći prepoznati koje vrste društvenih interakcija vam najviše znače i tako smanjiti vjerojatnost da se ovako osjećate.
Prije svega, važno je znati da s vama nije ništa pogrešno ako se osjećate usamljeno nakon druženja.
- Normalno je povremeno se tako osjećati. Nerealno je očekivati da će svaki susret s prijateljima biti nevjerojatan tvrdi Kasley Killam - socijalna znanstvenica školovana na Harvardu.
Neki su ipak skloniji ovom osjećaju. Killam kaže da introverti češće doživljavaju kontrastnu usamljenost jer se nakon previše stimulacije ili druženja s osobama s kojima nemaju blisku vezu osjećaju iscrpljeno i trebaju vrijeme za punjenje svojih 'društvenih baterija'.
- Osobe koje su depresivne, anksiozne ili imaju unutarnje borbe mogu se osjećati usamljeno među drugima zbog negativnog unutarnjeg dijaloga, što im može ometati prisutnost u trenutku, primijetio je klinički psiholog Paul Losoff.
Primjerice, ako odete na večeru s prijateljima, ali cijelo vrijeme provodite u mislima o tome kako niste dovoljno zanimljivi ili uspješni kao ostali, mogli biste se vratiti kući osjećajući se nezadovoljno. Isto vrijedi i ako nakon toga satima preispitujete sve što ste rekli. To također može dovesti do osjećaja usamljenosti.
Ako ste imali osjećaj da niste mogli biti svoji, Losoff kaže da i to može izazvati kontrastnu usamljenost.
- Možda se netko osjećao neshvaćeno, nečujno, nepriznato ili nepoštovano. Sve te dinamike mogu dovesti do osjećaja usamljenosti i otuđenja, unatoč fizičkom prisustvu drugih ljudi, rekao je.
Prolazak kroz teško razdoblje, poput nedavnog gubitka, također može povećati vjerojatnost pojave kontrastne usamljenosti.
- Depresija može učiniti da se ljudi osjećaju usamljeno čak i u društvu, rekla je Julianne Holt-Lunstad, profesorica psihologije i neuroznanosti i direktorica Laboratorija za socijalnu povezanost i zdravlje na Sveučilištu Brigham Young.
Prema Holt-Lunstad, jedan od najčešćih uzroka kontrastne usamljenosti su neispunjena društvena očekivanja, odnosno nesklad između željene i stvarne razine povezanosti. Možda ste očekivali dublji razgovor ili više zabave nego što ste na kraju doživjeli. Ako je tako, normalno je osjećati se razočarano.
- Površne interakcije mogu nakon druženja izazvati osjećaj usamljenosti kod onih koji žude za dubljom emocionalnom povezanošću. U ovakvim situacijama ključno je pronaći ravnotežu, lagano druženje je normalno, ne mora svaki susret biti duboko emotivan, rekla je D’Jay.
Također, možda ste se toliko veselili događaju da ste tužni što je završio. D’Jay to naziva 'post-event blues'. Slično se može dogoditi ako znate da neko vrijeme nećete ponovno vidjeti prijatelje s kojima ste se družili. Ponekad tek kad provedemo vrijeme s nekim, shvatimo koliko su nam nedostajali.
Postoji mnogo razloga zašto se osjećamo usamljeno nakon druženja. Važno je shvatiti što učiniti u vezi s tim. Svi stručnjaci slažu se da postoje načini kako upravljati kontrastnom usamljenošću u trenutku, ali i dugoročno smanjiti njezinu pojavu. Ako trenutno proživljavate post-socijalnu usamljenost, Ackerman savjetuje prakticiranje samo suosjećanja. Podsjetite se da s vama nije ništa loše, samo vaše očekivanje nije bilo ispunjeno.
Pri analiziranju vaših susreta, Losoff predlaže da zamislite kako bi izgledala 'popravna verzija' susreta. Biste li radije bili s nekim jedan-na-jedan nego u velikoj grupi? Biste li promijenili mjesto ili aktivnost? Takva razmišljanja mogu pomoći kod planiranja budućih druženja. Killam savjetuje da razmislite o društvenim interakcijama koje su vas ispunile: S kim ste bili? Što ste radili?
- Počnite prepoznavati obrasce i birati prilike koje povećavaju vjerojatnost pozitivnog iskustva, preporučuje.
Samo zato što vas neki tip društvene interakcije nije ispunio, ne znači da ga trebate potpuno izbjegavati.
- Društvene interakcije su kompleksne, negativna iskustva mogu biti posljedica situacije, ponašanja drugih, vlastitih ponašanja, interpretacije – ili kombinacije svega toga, tvrdi Ackermann
Također preporučuje da pokušate preokrenuti iskustvo fokusirajući se na pozitivne aspekte druženja. Nije bez razloga zahvalnost tako često preporučena praksa u mentalnom zdravlju – ona zaista djeluje.
- Ako ste se osjećali povezano dok ste bili s drugima, ali se nakon toga osjećate usamljeno jer je gotovo, možete poduzeti male korake za održavanje te povezanosti - rekla je Holt-Lunstad.
Primjerice, možete podijeliti fotografije s druženja, javiti se ljudima s kojima ste se povezali ili dogovoriti novo viđenje. Svaka od ovih radnji može pomoći u održavanju osjećaja povezanosti. Zapamtite. Svatko se može osjećati usamljeno. Bez obzira jeste li mladi ili stari, samci ili u braku, radite li od kuće ili okruženi ljudima.
- Kronična usamljenost je tiha epidemija, a izlazak iz vlastite ljuske zahtijeva ogromnu hrabrost - rekao je Losoff.
Povezivanje može pomoći u borbi protiv usamljenosti. Ako ste doživjeli post-socijalnu tugu, to može biti znak da vam je nedostajala dublja povezanost. Prepoznavanje što za vas znači prava povezanost može pomoći i vama i ljudima s kojima se povezujete.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+