Dok se njegova Vela Luka sprema za još jedan emotivni ‘Trag u beskraju’, obilježava se i simbolična obljetnica: pola stoljeća od izlaska njegova prvog, antologijskog albuma ‘Ljubavna pjesma’ iz 1975.
SEDAM GODINA BEZ OLIVERA
Oliver nije volio da ga nazivaju zvijezdom ni legendom: Ostao je do kraja pravi 'morski vuk'
Čitanje članka:
6
min
Sedam godina prošlo je otkako nas je 29. srpnja 2018. napustio Oliver Dragojević, no njegov glas i dalje odzvanja istom, ako ne i većom snagom. Nije to samo fraza ispisana iz poštovanja; njegova glazba postala je dio našega kolektivnog identiteta, zvučna kulisa koja se ne gasi. Živi u radijskom eteru kao neizostavan dnevni ritual, ori se s obiteljskih fešti kao himna zajedništva i tješi u tihim, osobnim trenucima generacija koje su uz nju odrastale, stasale i voljele. Ove godine, dok se njegova Vela Luka sprema za još jedan emotivni “Trag u beskraju”, obilježava se i dvostruka, simbolična obljetnica: sedam godina isprepletenih tuge i ponosa te pola stoljeća od izlaska njegova prvog, antologijskog albuma “Ljubavna pjesma” iz 1975. godine. Oliverov trag doista je postao vječnost, a sjećanje na njega, iz godine u godinu, prerasta u živu, trajnu i neizmjerno važnu kulturnu baštinu.
Vela Luka će i ovog ljeta, od 26. do 31. srpnja, postati epicentar emocija i glazbe, svojevrsno hodočasničko mjesto za sve one koji su voljeli i živjeli Olivera. Sedmo izdanje manifestacije “Trag u beskraju” ponovno će okupiti tisuće obožavatelja, prijatelja i kolega glazbenika, a očekuje se da će više od 40.000 posjetitelja proći kroz mjesto, pretvarajući ga u jedinstvenu pozornicu na otvorenom.
Program, koji se i ove godine odvija pod umjetničkim vodstvom Oliverova dugogodišnjeg suradnika i prijatelja, maestra Ante Gele, počinje već tradicionalnom, najemotivnijom plovidbom na trajektu “Korčula” iz Splita. To putovanje više nije samo prijevoz nego uvod u posvetu, gdje će putnike glazbom dočekati Stjepan Lach, Bruna Oberan i Gelo bend, svirajući pjesme koje su i same nekad plovile tim istim morem. Vrhunac manifestacije, trenutak koji s nestrpljenjem iščekuje cijela Hrvatska, bit će veliki koncert na pontonu 29. srpnja, na godišnjicu Oliverova odlaska, uz izravan prijenos na HRT-u.
Impresivan popis izvođača, pažljivo odabranih da svojim senzibilitetom i glasom mogu donijeti Oliverovu emociju, jamči večer za pamćenje. Na pozornicu smještenu na samome moru, pod zvjezdanim nebom, stat će Nina Badrić, Tedi Spalato, Marko Tolja, Petar Dragojević, Dino Jelusić te instrumentalni virtuozi i međunarodne zvijezde poput gitarista Vlatka Stefanovskog i Miroslava Tadića, kao i virtuoza na usnoj harmonici Antonija Serrana. Orkestrom će, kao i svake godine, sigurno ravnati maestro Alan Bjelinski.
Dan nakon glazbenog putovanja na trajektu, 27. srpnja, u Centru za kulturu predstavit će se koncept buduće Memorijalne zbirke, dajući javnosti prvi uvid u projekt koji će trajno sačuvati njegovu ostavštinu. Nedjelja, 28. srpnja, rezervirana je za promociju Oliverova novog, postumno objavljenog albuma “Dolaziš”, s dosad neobjavljenim pjesmama koje predstavljaju pravo glazbeno otkriće. Ljubitelji jazza doći će na svoje 30. srpnja, kada će na pjaci ispred crkve sv. Josipa uživati u koncertu “Jazz & Oliver”, gdje će vrhunski glazbenici istraživati jazzističku stranu njegova opusa. Manifestaciju će 31. srpnja zatvoriti poseban i intiman događaj - “Dvi, tri riči... glumci Oliveru”, gdje će poznati glumci poput Gorana Navojeca, Lane Barić i Sandre Lončarić interpretirati njegove stihove.
Dok “Trag u beskraju” čuva živu uspomenu kroz glazbu koja se svake godine iznova rađa, trajno nasljeđe bit će sačuvano i za buduće generacije u Memorijalnoj zbirci “Oliver Dragojević”, čije se otvaranje planira tijekom 2026. godine. Smještena u srcu Vele Luke, u povijesnoj palači Franulović-Repak, na mjestu gdje je i sam Oliver često nastupao, zbirka je zamišljena kao mnogo više od klasičnog, statičnog muzeja. Bit će to moderan, interaktivan i multimedijalan prostor koji priča priču.
- Cilj nije samo izložiti predmete u vitrinama, nego ispričati priču - uz slike, zvukove, osobne predmete i, naravno, glazbu. Želimo da posjetitelj, čim zakorači unutra, ima osjećaj kao da ulazi u Oliverov svijet i vrijeme, da osjeti duh koji ga je pokretao - istaknuo je Milan Majerović-Stilinović, kreativni koordinator ovog ambicioznog projekta, za Jutarnji list. Inicijativa, pokrenuta još 2018., koju zajednički realiziraju Ministarstvo kulture i medija, Općina Vela Luka i Centar za kulturu Vela Luka, od početka ima punu podršku obitelji Dragojević. Supruga Vesna i sinovi Dino, Damir i Davor donirali su gotovo 300 predmeta koji će činiti srce postava: od instrumenata koji su definirali njegov zvuk, poput klavira, gitara i usnih harmonika, preko prepoznatljivih naočala i ogrlica, do rukom pisanih bilješki s idejama za pjesme, nebrojenih nagrada i osobnih uspomena koje otkrivaju čovjeka iza glazbenika.
Jedan od najatraktivnijih elemenata bit će mogućnost snimanja dueta s Oliverovim glasom u virtualnom studiju ili fotografiranje na digitalno rekreiranoj skalinadi iz njegove pjesme. Kako bi priča bila što potpunija i autentičnija, pokrenut je i javni poziv građanima da doniraju vlastite uspomene - stare ulaznice s koncerata, fotografije, pisma ili bilo koji predmet koji svjedoči o njihovoj osobnoj vezi s Oliverom. Svi zainteresirani mogu se javiti putem službene stranice www.oliverdragojevic.com i tako postati sukreatori ovog jedinstvenog mjesta sjećanja.
Oliver Dragojević rođen je u Splitu 7. prosinca 1947., no njegovo djetinjstvo i duša neraskidivo su vezani za Velu Luku, koja mu je zauvijek ostala utočište i ishodište. Glazba je bila njegov poziv od najranijih dana; s pet godina od oca Marka dobio je prvu usnu harmoniku koja je postala njegova nerazdvojna igračka, a kasnije je u glazbenoj školi sustavno učio svirati klavir, klarinet i gitaru, pokazujući izniman talent.
Estradni debi imao je 1967. na Splitskom festivalu s pjesmom “Picaferaj” Zdenka Runjića. Iako skladba tad nije ušla u finale, pokazalo se da je to bio tek početak. “Picaferaj” je s vremenom postao vječni hit, a taj je nastup označio početak jedne od najplodnijih i najvažnijih suradnji u povijesti hrvatske glazbe - partnerstva Dragojević-Runjić, koje je stvorilo riznicu bezvremenskih pjesama. Pravi proboj na sceni uslijedio je 1974. s pobjedničkom pjesmom na Prokurativama, “Ča će mi Copacabana”, a već iduće godine, s antologijskom šansonom “Galeb i ja”, Oliver je zacementirao svoj status glazbene veličine čiji glas dira dušu.
Njegova karijera bila je putovanje od lokalnih pozornica i plesnjaka do najprestižnijih svjetskih dvorana poput njujorškog Carnegie Halla, londonskog Royal Albert Halla, pariške Olympije i Sydney Opera Housea. Bio je jedan od rijetkih hrvatskih glazbenika koji je s lakoćom punio te hramove glazbe, donoseći u njih zvuk i emociju Mediterana. Ipak, unatoč svjetskom uspjehu i slavi, ostao je skroman i jednostavan - “čovik s mora”, čvrsto s nogama na zemlji.
- Ne, ni zvijezdom ni legendom. Uopće me za života ne diraju neke velike hvale. Kako sam s mora, na jugu ljudi ne trpe da je netko važan. Svi smo mi važni - govorio je u intervjuima, sažimajući svoju životnu filozofiju. Taj “kozmički Dalmatinac”, kako ga je precizno nazvao glazbeni kritičar Dražen Vrdoljak, bio je čovjek koji je živio za glazbu i obitelj, daleko od estradnih klanova, skandala i kalkulacija.
Oliverov doprinos hrvatskoj kulturi je nemjerljiv i višeslojan. Njegov jedinstveni, prepoznatljivi vokal, koji je na nevjerojatan način spajao hrapavu snagu i nježnu, ranjivu emociju, postao je sinonim za Dalmaciju, more i ljubav. Uspio je ono što rijetkima polazi za rukom: organski spojiti tradicionalni melos dalmatinske klape s globalnim glazbenim strujanjima poput jazza, popa i šansone, stvarajući zvuk koji je istovremeno bio autentično lokalni i univerzalno razumljiv.
Njegove pjesme - od “Skalinade”, “Oprosti mi, pape” i “Malinkonije” do “Cesarice”, “Vjeruj u ljubav” i “Traga u beskraju” - nisu samo hitovi. To su pjesme koje se nasljeđuju, uz koje se zaljubljuje, slavi, tuguje i oprašta. Dobitnik je nebrojenih nagrada, uključujući osam Porina za najbolju mušku vokalnu izvedbu, Porin za životno djelo i državno odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, no najveće priznanje ostaje nepokolebljiva ljubav publike koja ne jenjava.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
