Odgađanje: Kako prestati gurati važne stvari pod tepih?
Dovoljno je letimično pogledati popis najpopularnijih narodnih izreka, čak i na globalnoj razini, i vrlo će vam brzo postati jasno da čovječanstvo od civilizacijskih začetaka ima vrlo uporan problem - prokrastinaciju!
Otkad se vrijeme mjeri pa sve do sada, uporno odgađamo stvari. U posljednje se vrijeme možda češće susrećemo sa suvremenim terminom koji opisuje ovaj fenomen, prokrastinacija, ali temelji su i dalje isti. Postoje jasna područja života koja najradije "odgađamo", a ako ste mislili da najradije odgađamo preventivne preglede kod liječnika, u krivu ste. To je na drugome mjestu - prvo mjesto zauzimaju financije.
Zašto odgađamo stvari iako znamo da neće biti dobro
Poprilično smo sigurni da vam ne moramo objašnjavati definiciju odgađanja. Čitate li ove retke, vjerojatno vrlo dobro znate zašto tražite alate koji će vam pomoći da ne kasnite sa svojim obavezama i planovima. A loš time management, kako se upravljanje vremenom danas popularno zove, nije jedini uzrok prokrastinacije. Štoviše, psiholozi ističu kako je riječ o problemu principa samoregulacije, koji nas dovodi do toga da djelujemo iracionalno. Drugim riječima, odgađamo stvari iako znamo da će rezultirati negativnim posljedicama. Ono što je još paradoksalnije, što nam se čine važnijima, to je vjerojatnije da ćemo ih ostaviti za poslije.
Znanost odgađanje objašnjava time što nas kratkoročna zadovoljština motivira više od dugoročnog ulaganja u budućnost. Zamislimo na tren da sjedimo za šahovskom pločom. Koliko se sjajno osjećate znajući da ste suparniku s ploče u samo nekoliko poteza izbacili konja, pijuna i kraljicu? A na kraju ste ipak morali predati partiju jer ste bili kratkovidno pohlepni i bacili se na glavu bez ikakve ozbiljne strategije za budućnost?
Posljedice odgađanja
Osjećaj gorčine u ustima nakon takve šahovske partije života nije jedina posljedica s kojom se suočavamo kad odgađamo stvari. Osobito one bitne. Mnogo ozbiljnih istraživanja pokazuje vrlo opipljive i krajnje dugoročne psihološke posljedice prokrastinacije. Za početak, depresija i začarani krug u koji nas uvlači. Jesmo li beznadni, bespomoćni i letargični zato što nismo na vrijeme počeli ili zato što nismo pravodobno zaključili nešto? To često ovisi o tipu "odgoditelja" kojem pripadamo.
Postoje tri česta tipa prokrastinacije. Izbjegavajuća prokrastinacija najčešća je i povezana je sa strahom od neuspjeha. U ovom tipu odgađamo zadatke jer se bojimo loših posljedica, procjene drugih ili vlastitog osjećaja da nismo dovoljno dobri. Misli poput “Sigurno ću sve zeznuti” ili “Zašto uopće pokušavati?” tipične su za ovakav obrazac ponašanja.
Odgađanje zbog uzbuđenja javlja se kod osoba koje uživaju u adrenalinu kratkih rokova. Vjeruju da bolje rade pod pritiskom, iako to često prikriva nisko povjerenje u vlastite sposobnosti planiranja i organizacije te nisku toleranciju na nelagodu.
Decizijska prokrastinacija odnosi se na stalno odgađanje donošenja odluka jer osoba ne želi preuzeti odgovornost za njihov ishod. Često postoji nada da će se situacija “nekako sama riješiti” ili da će netko drugi preuzeti zadatak. Sve tri vrste prokrastinacije povezuju se s načinima na koje se nosimo sa strahom, pritiskom i vlastitim kapacitetom za donošenje odluka, a razumijevanje koji tip prepoznajemo u sebi može biti prvi korak prema promjeni.
Kako stati na kraj odgađanju
Neugodni osjećaji pri pomisli na težak ili neugodan zadatak prirodni su i prolazni. Kad se pojave, važno ih je prepoznati kao samo osjećaje, a ne kao stvarne prepreke. Uz to, korisno je aktivno usmjeravati pažnju na pozitivne stvari – na kraju dana prisjetiti se što ste uspjeli napraviti i koje ste konkretne korake ostvarili, umjesto da se fokusirate na ono što nije išlo dobro.
Otiđite na pregled... I ne odgađajte financijsku sigurnost u starosti
Upravo zato što nam je kratkoročno ugodnije odgađati, a dugoročne posljedice često ne vidimo odmah, prokrastinacija ima snažan utjecaj i na područja života koja smatramo "ozbiljnima", poput financijske sigurnosti. Ulaganje u budućnost, osobito u vlastitu mirovinu, tipičan je primjer odluke koju lako guramo pod tepih. Teško nam je sad izdvojiti dio prihoda za nešto što ćemo osjetiti tek za 20 ili 30 godina. No to je upravo onaj šahovski trenutak u kojem kratkoročno zadovoljstvo odnese pobjedu nad dugoročnom strategijom – sve dok jednog dana ne shvatimo da smo ostali bez ključnih figura za životne troškove.
Zato ulaganje u treći mirovinski stup postaje više od puke financijske odluke; ono je protuotrov za naše uobičajene obrasce odgađanja. Dok vi radite, stvarate i planirate svoj svakodnevni život, vaša štednja stabilno raste u pozadini jer uz pomoć tržišnih prinosa i državnih poticaja svaka vaša uplata dodatno je nagrađena. Sredstva koja uplaćujete isključivo su vaša i nitko im ne može pristupiti. Svaka nova uplata akumulira i prinose fonda, pa vrijednost vaše štednje raste iz godine u godinu. Čak i ako se dogode životne promjene, taj novac ostaje siguran i nasljedan - poput kralja kojeg ste pažljivo zaštitili nizom promišljenih poteza.
Treći mirovinski stup zamišljen je kao najfleksibilniji oblik ulaganja u vlastitu budućnost: nema obveznih iznosa ni rokova, vi birate tempo. A država vašu odgovornost nagrađuje s 15 posto poticaja na godišnje uplate, do maksimalnih 99,54 eura godišnje. Možda na prvi pogled ne izgleda spektakularno, ali upravo se takvim malim, dosljednim i promišljenim potezima gradi financijska sigurnost koja uklanja strah od budućnosti. Suprotstavljajući se prokrastinaciji u ovom području, dajete sebi priliku da jednog dana povučete pobjednički potez.
I ZATO - TI SI NA POTEZU! Prvi korak do bolje mirovine je u tvojim rukama! Život je strateška igra, a bezbrižna mirovina jedan od ključnih ciljeva. Povuci pravi potez već danas: informiraj se, biraj strateški i preuzmi kontrolu nad mirovinom - budućnost čeka iza ugla, a sve informacije na linku.
