Najveća promjena dočekala je učenike strukovnih srednjih škola u koje su od školske godine 2025./2026. uvedeni novi strukovni kurikuli za 147 novih strukovnih zanimanja po modelu modularne nastave
PROMJENE U ŠKOLSTVU
Obrazovanje u 2025. godini: Štrajkovi, uvedena modularna nastava, rezultati mature bolji
Čitanje članka:
2
min
Godinu 2025. u obrazovanju obilježili su štrajkovi, reformski zahvati i pregovori između sindikata i Vlade, rasprave o plaćama sigurnosti i kvaliteti nastave, uz uvođenje modularne nastave, ali i nastavak ulaganja u škole te nešto bolje rezultate maturanata.
Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u lipnju su potpisali sporazum s Vladom u kojem je dogovoreno da nastavnicima u strukovnim školama, unatoč uvođenju modularne reforme, neće biti ugrožen radnopravni status ni nastavna norma, dok će sustav ocjenjivanja biti uređen novim pravilnikom uz sudjelovanje sindikata.
Dogovor je postignut nakon višemjesečnih napetosti u sustavu obrazovanja, tijekom kojih su sindikati tražili povećanje osnovice plaća za 10 posto, korekciju koeficijenata, uvođenje prosvjetnog, odnosno privremenog dodatka do uređenja sustava koeficijenata, odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana te izuzimanje nastavnika iz sustava ocjenjivanja.
Provedena su i dva neuspješna postupka mirenja u kojima Vlada nije prihvatila većinu sindikalnih zahtjeva, a sindikati su organizirali najprije jednodnevni štrajk upozorenja, a potom i cirkularne štrajkove po županijama.
Paralelno s tim događajima, u ožujku su prosvjedovali i odgojitelji u predškolskom sustavu, upozoravajući na neprovedbu Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, osobito članka 51. kojim je propisano da njihove plaće moraju biti najmanje jednake plaćama učitelja u osnovnim školama.
Uz nepoštivanje zakonskih odredbi, isticali su i kronično niske plaće, loše i nesigurne uvjete rada, pretrpane odgojne skupine, velik manjak stručnog kadra te izostanak reakcije Ministarstva, unatoč višegodišnjim upozorenjima i utvrđenim nepravilnostima.
Modularna nastava u strukovnim školama; nastavak škologradnje
U novu školsku godinu 2025./2026. u rujnu je krenulo oko 297 tisuća učenika osnovnih škola, od kojih nešto više od 36 tisuća prvašića te oko 147 tisuća učenika srednjih škola.
Najveća promjena dočekala je učenike strukovnih srednjih škola u koje su od školske godine 2025./2026. uvedeni novi strukovni kurikuli za 147 novih strukovnih zanimanja po modelu modularne nastave.
Dosadašnjih više od 260 zanimanja okrupnjeno je i optimiziran je njihov broj, što znači da zanimanja nisu ukinuta, nego je više sličnih zanimanja spojeno u jedno.
Nova strukovna zanimanja razvijena su u suradnji s poslodavcima, osuvremenjena su i modernizirana te je u sve strukovne programe uvedeno obvezno učenje temeljeno na radu. Tako će od sada svi učenici obvezno, uz teoriju, imati i iskustvo rada u realnim radnim situacijama unutar svog zanimanja.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) nastavilo je ulagati u izgradnju i opremanje škola te je tako, prema podacima MZOM-a, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u 2025. godini ugovoreno 187 projekata ukupne vrijednosti gotovo 736 milijuna eura za izgradnju i opremanje osnovnih škola, čime će se izgraditi 898 učionica i 119 školskih sportskih dvorana za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole.
Istodobno su kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. Europskog fonda za regionalni razvoj s jedinicama lokalnih i regionalnih uprava i privatnih ustanova za predškolski odgoj, potpisana 43 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 18,5 milijuna eura za izgradnju 113 novih dnevnih boravaka u predškolskim ustanovama, čime će se osigurati 1820 novih mjesta za djecu.
Rezultati mature bolji nego prošle godine
Učenici četvrtih i osmih razreda osnovnih škola i ove su godine pisali nacionalne ispite. Rezultati su pokazali da učenicima četvrtih razreda bolje idu matematika i hrvatski od prirode i društva, a onima u osmom razredu engleski i biologija te ovogodišnji rezultati su nešto lošiji nego lani.
Državnoj maturi u školskoj godini 2024./25. pristupio je 28.481 učenik, a ovogodišnji su rezultati bili bolji od prošlogodišnjih.
Ove je godine bilo 13.544 negativnih ocjena, a prošle 20.215. Maturanti su puno bolje napisali esej u odnosu na prošlu. Ove godine je 16,3 posto pristupnika koji su pisali ispit iz hrvatskoga ispod praga prolaznosti, dok je lani bilo 21,7 posto onih koji nisu položili ispit iz hrvatskog jezika.
Početkom prosinca počele su prijave ispita Državne mature za školsku godinu 2025./2026. te neće biti dostupni novi probni ispiti kao prije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
