Nutricionistica dr.sc. Mirela Marić odgovorila nam je na četiri ključna pitanja: 'Uz pravilnu prehranu i liječnički nadzor, dijabetičari mogu imati kontrolu nad bolešću', kaže...
SVJETSKI DAN DIJABETESA
Nutricionistica dr. Mirela Marić: Ovo su četiri ključna pitanja o prehrani i kontroli dijabetesa
Čitanje članka:
3
min
Pravilna prehrana temelj je liječenja šećerne bolesti i ključna za održavanje razine šećera u krvi unutar ciljnih vrijednosti. Prema riječima nutricionistice dr.sc. Mirele Marić, hrana je jedan od najsnažnijih alata u borbi protiv dijabetesa.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:02
1. Može li se hranom/namirnicama, i kojima, održati stabilnija razina šećera u krvi?
- Da, pravilna prehrana temelj je liječenja šećerne bolesti i ključna je za održavanje razine šećera (glikemije) unutar ciljnih vrijednosti. Budući da ugljikohidrati imaju najveći utjecaj na razinu šećera u krvi, fokus je na kontroli njihova unosa i odabiru kvalitetnih izvora - objašnjava dr.sc. Marić.
Uključite dovoljno neškrobnog povrća , uz svaki obrok, no nemojte pretjerivati u količini - ono ima visoku koncentraciju vode i vlakana, a nisku kalorijsku i ugljikohidratnu vrijednost, međutim umjerenost donosi najbolju ravnotežu za probavu i sitost. Kvalitetni ugljikohidrati dolaze iz cjelovitih žitarica poput integralnog kruha i smeđe riže, mahunarki poput graha i leće te voća, koje se preporučuje do tri serviranja dnevno, s prednošću bobičastom voću. Složeni ugljikohidrati iz cjelovitih žitarica i mahunarki sporije se razgrađuju i ne uzrokuju nagli porast glukoze.
- Kvalitetni proteini i zdrave masti, poput piletine, ribe, jaja, svježeg sira, orašastih plodova i maslinovog ulja, također su važni jer proteini i masti usporavaju apsorpciju ugljikohidrata, čime se sprječavaju nagli 'vrhovi' ili porast glukoze”, dodaje nutricionistica.
Uz pravilnu prehranu, hidriranje organizma i fizičku aktivnost, dijabetičari itekako mogu imati kontrolu nad bolešću.
2. Uz pravilnu prehranu, imaju li dijabetičari kontrolu na bolesti?
- Apsolutno da. Pravilna prehrana sa dovoljnim unosom tekućine, te usklađena s tjelesnom aktivnošću i propisanom terapijom (inzulinom ili tabletama), omogućuje dobru kontrolu šećerne bolesti - ističe nutricionistica. Cilj je održavanje razine šećera u krvi što bliže normalnim vrijednostima, jer dobra kontrola značajno smanjuje mogućnost razvoja kroničnih komplikacija dijabetesa. Kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, gubitak čak i malog dijela (5 do 10 posto početne težine) značajno poboljšava regulaciju glukoze. Dijabetičari bi, napominje, trebali težiti uravnoteženoj, zdravoj prehrani koja odgovara i općoj populaciji, s naglaskom na izbjegavanju prerađene hrane.
3. Koje su im namirnice skroz zabranjene?
U modernim prehrambenim smjernicama za dijabetičare više se ne govori o "zabranjenim" namirnicama.
- Nema namirnica koje su skroz zabranjene. Često se savjeti o prehrani pogrešno tumače kao strogi propisi i zabrane - kaže dr.sc. Marić, ali upozorava da određene namirnice treba ograničiti ili izbjegavati jer ne donose nutritivnu vrijednost i uzrokuju nagle skokove šećera. U tu kategoriju spadaju slatki napitci i ultra-procesirani proizvodi poput slatkih i gaziranih pića, voćnih sokova, slatkiša, kolača, keksa, čipsa i sličnih visokokaloričnih i visokoprerađenih namirnica s dodanim šećerima, mastima ili soli. Rafinirani ugljikohidrati, poput bijelog brašna, bijelog kruha, bijele riže i bijele tjestenine, također se brzo razgrađuju i podižu šećer u krvi, dok se nezdrave masti, osobito trans-masti u nekim margarinima i prženoj hrani, trebaju izbjegavati. “Iako se šećer dugo smatrao apsolutnom zabranom, danas je prihvatljivo konzumirati umjerene količine saharoze, od 25 do 50 grama dnevno, unutar miješanog obroka”, pojašnjava nutricionistica. Količina saharoze ovisi o tipu dijabetesa, kontroli glikemije, tjelesnoj težini, fizičkoj aktivnosti i terapiji.
4. Koliko je važno i zašto pratiti glikemijski indeks?
Kada je riječ o glikemijskom indeksu, dr.sc. Mirela Marić naglašava da je njegova važnost relativna.
- Važnost praćenja glikemijskog indeksa je relativna. GI klasificira hranu bogatu ugljikohidratima prema brzini kojom podiže šećer u krvi. Iako meta-analize sugeriraju da hrana niskog GI može pomoći u kontroli glikemije, važno je fokusirati se na ukupnu količinu i kvalitetu ugljikohidrata - objašnjava. Dodaje i da preveliko oslanjanje na GI može biti varljivo jer hrana niskog GI-ja može biti energetski bogata i sadržavati puno nezdravih masti ili šećera koji usporavaju probavu i time smanjuju GI. Osim toga, GI je teško pratiti u praksi jer većina ljudi jede miješane obroke, što značajno mijenja glikemijski odgovor. Stoga, prednost treba dati nutritivno bogatim, cjelovitim i minimalno prerađenim namirnicama - žitaricama, povrću i voću - te pratiti GI samo u kontekstu drugih nutritivnih pokazatelja.
Na kraju, nutricionistica dr.sc. Mirela Marić zaključuje da upravljanje šećernom bolešću ne znači odricanje od uživanja u hrani, već pametan odabir i umjerenost.
- Hrana može biti najbolji lijek ako znamo kako je koristiti - zaključuje dr.sc. Mirela Marić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
