Grlić Radman je dodao kako Hrvatska nastoji pomoći BiH kako bi se otklonili prijepori, a susjedna zemlja što prije priključila europskome okviru
JESTE LI ZNALI?
Nova mudrolija Grlić Radmana: 'Može se raspravljati i o onome o čemu različito mislimo'
Čitanje članka:
1
min
Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman ocijenio je u subotu važnim što su se dan ranije u Zagrebu okupili svi važni akteri iz BiH i svijeta povodom 30. obljetnice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi se unatoč različitim stajalištima uspostavio dijalog i rješavali brojni prijepori koji postoje.
- Hrvatska nudi platformu okupljanja i mogućnosti demokratskog raspravljanja, čak i u onim pitanjima i stvarima u kojima ne postoji možda jednako mišljenje. Ali važno je da razgovaramo argumentirano, unapređujemo suradnju, da pokušamo spojiti sve ono što nas razjedinjuje, sve one nesporazume koje postoje - rekao je Grlić Radman u Bugojnu u središnjoj Bosni na upit o jučerašnjoj konferenciji u Zagrebu.
Jučer je u organizaciji ministarstva vanjskih i europskih poslova organizirana konferencija posvećena 30. obljetnici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Do danas postoje brojni prijepori između do tada triju zaraćenih strana, što se moglo vidjeti i iz istupa predstavnika triju konstitutivnih naroda - Hrvata, Bošnjaka i Srba.
Grlić Radman je dodao kako Hrvatska nastoji pomoći BiH kako bi se otklonili prijepori, a susjedna zemlja što prije priključila europskome okviru.
Dodao je kako je važno očuvati mir, poziciju triju konstitutivnih naroda i državni okvir uz unapređenje dijaloga.
Ministar Gordan Grlić Radman je izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića u Bugojnu gdje je sudjelovao na otvaranju kino-kazališne dvorane u Hrvatskom domu u tome gradu. Ovaj događaj upriličen je u sklopu proslave dva iznimna jubileja - stote obljetnice Hrvatskog doma u Bugojnu i 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva.
Grlić Radman istaknuo je upravo Bugojno kao simbol stradanja hrvatskog naroda, napominjući da je broj Hrvata u tom gradu drastično smanjen s 16,5 tisuća na samo 2000 nakon bošnjačko-hrvatskog sukoba. Zamjerio je što su iz naziva ulica u tome gradiću izbrisana imena svih znamenitih Hrvata, čime se odražavala multietnička povijest grada.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
