Britanski znanstvenik John Clarke, jedan od dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, osudio je u utorak politiku predsjednika Donalda Trumpa
USKRATIO SREDSTVA ZA ZNANOST
Nobelovac kritizira Trumpa: 'Ovo će paralizirati veliki dio znanstvenih istraživanja'
Čitanje članka:
2
min
Britanski znanstvenik John Clarke, jedan od dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, osudio je u utorak politiku predsjednika Donalda Trumpa vezano uz drastično smanjivanje financiranja istraživanja i otpuštanje znanstvenika u saveznim agencijama, nazvavši to "izuzetno ozbiljnim problemom".
"Ovo će paralizirati veliki dio znanstvenih istraživanja u Sjedinjenim Državama", rekao je 83-godišnji John Clarke za AFP, dodajući da poznaje ljude koji su pretrpjeli značajno smanjenje financiranja.
"Bit će katastrofa ako se to nastavi", dodao je Clarke.
Britanski znanstvenik, koji je u utorak, zajedno s još dvojicom kolega s kalifornijskih sveučilišta dobio Nobelovu nagradu za fiziku za svoja otkrića u kvantnoj mehanici, naglasio je da su i sami imali koristi od značajnih resursa u vrijeme svog rada, prije otprilike četiri desetljeća.
Amerikanka Mary E. Brunkow, jedna od laureatkinja Nobelove nagrade za medicinu za 2025. godinu, dodijeljene u ponedjeljak, također je u utorak naglasila važnost javnog financiranja znanstvenih istraživanja.
U izjavi za AFP, nekoliko dužnosnika iz odbora za dodjelu Nobelove nagrade reklo je da Donald Trump ovakvim napadom na znanost riskira da njegova zemlja izgubi poziciju vodeće nacije u znanstvenim istraživanjima, što će imati posljedice diljem svijeta.
Pohrana energije i novi materijali područja vrijedna Nobela iz kemije
Razvoj novih spojeva i novi načini pohrane energije neka su od istraživačkih područja za koja komentatori kažu da bi mogla biti kandidati za Nobelovu nagradu za kemiju koja će se objaviti u srijedu. Dobitnika ili dobitnike prestižne nagrade objavit će Kraljevska švedska akademija znanosti u Stockholmu u 11:45 sati. Nobelova nagrada za kemiju objavljuje se nakon nagrade za fiziku koja je jučer pripala trojici znanstvenika s američkih sveučilišta, Britancu Johnu Clarjeu, Francuzu Michelu Deverotu i Amerikancu Johnu Martinisu za rad na području kvantne mehanike, omogućujući razvoj cjelokupne digitalne tehnologije.
Lars Brostrom, urednik za znanost na javnoj radioteleviziji Sveriges Radio, rekao je za AFP da smatra da bi nagrada za kemiju "trebala pripasti nečemu što ima značaj za klimu ili okoliš".
Komentatori već godinama bruje o Amerikancu jordanskog podrijetla Omaru Yaghiju čiji bi rad rad mogao spadati u područje klime.
"Jer ta kemija može biti katalizator za sve vrste stvari povezanih i s klimom i s okolišem", rekao je Brostrom.
Yaghi je razvio vrstu prilagođenog poroznog materijala poznatog kao MOF (metalno-organski okvir), koji se sada koristi u komercijalnim proizvodima a koji, između ostalog, mogu apsorbirati i dekontaminirati toksine, djelovati kao katalizator ili čak apsorbirati vodu iz pustinjskog zraka.
Njegovo ime se prethodno spominjalo uz ime Japanaca Susumua Kitagawe i Makota Fujite koji se također smatraju pionirima te tehnologije.
U području MOF-a se spominje i američki profesor Omar K. Farha sa Sveučilišta Northwestern, rođen na Zapadnoj obali.
Za Davida Pendleburyja, koji vodi analizu istraživanja u istraživačkoj tvrtki Clarivate, još jedan kandidat za "nagradu za zelenu kemiju" je Francuz Jean-Marie Tarascon za doprinos "novim tehnologijama baterija".
Clarivate, koji svoja predviđanja o Nobelovoj nagradi temelji na citiranosti znanstvenika, istaknuo je Tarascona zbog "temeljnog napretka i novih primjena u tehnologiji skladištenja i pretvorbe energije".
Još jedno često spominjano ime je tajvansko-američki biokemičar Chi-Huey Wong, poznat po pionirskim metodama za "sintezu složenih ugljikohidrata i glikoproteina, olakšavajući njihovu primjenu u terapijskim kontekstima".
Među kandidatima je i američki kemijski inženjer Robert Langer, poznat po radu na području "sustava za dostavu lijekova, biomaterijala i inženjeringu tkiva".
Karl Deisseroth, američki psihijatar i neurolog, se već desetljeće spominje kao mogući Nobelovac za doprinos razvoju optogenetike, korištenju svjetla za kontrolu stanica.
Kao mogući laureat se spominje i Nijemac Herberta W. Roeskyja, poznat po anorganskoj kemiji i "sintezi novih spojeva i materijala".
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
