Bundestag je u petak odobrio ponovno uvođenje djelomične vojne obveze kako bi povećao sastav svojih oružanih snaga kao odgovor na nove sigurnosne izazove
Njemačka uvodi vojni rok, ali na dobrovoljnoj osnovi. Trajat će šest mjeseci, plaća 2600 eura
„Slobode se u jednoj demokraciji ne brane same od sebe. To moraju preuzeti ljudi koji su spremni stati iza tih sloboda, a ne oni koji sjede iza ograde i čekaju da to netko drugi učini za njih“, rekao je u raspravi koja je prethodila glasanju njemački ministar obrane Boris Pistorius (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD).
Prema novom zakonu vojna obveza bi se temeljila na dobrovoljnoj osnovi. U slučaju da se u pojedinim godištima ne javi dovoljno dobrovoljnih ročnika, Bundestag bi mogao kratkoročno uvesti tzv. vojnu obvezu po potrebi.
Pokretanje videa...
00:45
Uvodi se i obvezno ispunjavanje upitnika o spremnosti za služenje vojnog roka i vojne sposobnosti, koji bi ispunjavali pripadnici jedne generacije s navršenih 18 godina. Ispunjavanje ovog formulara je obavezno samo za mladiće.
Prema dogovoru na razini NATO-a Njemačka se obvezala na 260.000 aktivnih vojnika u sastavu njemačke vojske, Bundeswehra. Trenutačno u redovima Bundeswehra služi 185.000 ročnika.
Dobrovoljni vojni rok bi trajao šest mjeseci, a predviđena je mjesečna plaća od 2.600 eura.
U petak prijepodne, tijekom rasprave u Bundestagu, diljem Njemačke su održani prosvjedi protiv ponovnog uvođenja vojnog roka. Prosvjedi, na kojima su se uglavnom okupili učenici srednjih škola, održani su pod sloganom „Mi ne želimo biti topovsko meso“.
Vojni rok je u Njemačkoj ukinut 2011. zbog ustavnih prepreka jer sustav vojne obveze nije mogao osigurati pripadnicima cijele generacije služenje roka.
Bundestag unatoč previranjima odobrio mirovinski paket
Nakon višemjesečnih previranja unutar vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije, njemački parlament Bundestag prihvatio je u petak apsolutnom većinom nacrt mirovinskog zakona koji bi trebao osigurati razinu mirovina u budućnosti. Njemačka koalicija osigurala je većinu za donošenje spornog zakona o mirovinama u parlamentu bez pomoći oporbe, unatoč sumnjama unutar mladeži konzervativaca kancelara Friedricha Merza. Dugo nije bilo jasno hoće li koalicija, koja ima malu vladajuću većinu, moći sama skupiti dovoljno glasova za donošenje zakona.
„Ovo je dobar dan za koaliciju koja je pokazala da je u stanju raspravljati ali istodobno i donositi odluke“, rekao je nakon glasovanja u Bundestagu predsjednik zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU Jens Spahn.
Prije toga je prijetio sukob između demokršćana i socijaldemokrata oko mirovinskog paketa, koji je djelomice prijetio i raspadom koalicijske vlade Friedricha Merza.
Zakonskom paketu su se prije svega protivili zastupnici Unije iz redova tzv. Mlade unije, koji su smatrali da novi zakon pretjerano opterećuje pripadnike mlađe generacije.
Prihvaćanje zakona bilo je upitno jer većina vlade u Bundestagu ovisi i o glasanju 18 zastupnika tzv. Mlade unije.
Friedrich Merz je prije glasovanja apelirao na zastupnike zastupničkih klubova demokršćana i socijaldemokrata da glasaju za paket zakona. Na kraju je za zakon glasalo 318 zastupnika, što je dovoljno glasova za ostvarenje tzv. kancelarske većine.
Oporbena krajnje lijeva, Lijeva stranka najavila je suzdržavanje kako bi koaliciji trebalo ukupno manje glasova za postizanje većine. Međutim, parlamentarni prebrojavanje glasova pokazalo je da bi koalicija usvojila zakon čak i bez suzdržanih glasova Lijeve stranke, budući da je samo sedam konzervativnih zastupnika glasalo protiv zakona.
Novi zakonski paket između ostalog jamči razinu mirovina na razini od 48 posto prosječnih posljednjih plaća, mogućnost rada i u mirovini uz niže poreze te tzv. mirovinu za majke.
Zakon je potreban kako bi se i u budućnost, unatoč odlasku velikog broja zaposlenih iz tzv. Baby Boom generacije, sljedećih godina u mirovinu.