Zviždači kritiziraju zakon koji bi ih trebao štiti: Vlada nam ne daje besplatnu pravnu pomoć

Vlada je pustila u javno savjetovanje izmjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno zviždača. Mijenjaju ga jer to traži OECD, a sami zviždači su nezadovoljni izmjenama. Udruga Pomak koju vodi Adrijana Cvrtila čija prijava je dovela do optužnice protiv gradonačelnika Kutine Zlatka Babića.

Prenosimo što su poručili:

Zaštita prijavitelja nepravilnosti jedan je od važnih preduvjeta uspješne borbe protiv korupcije, no ova Vlada hrabre pojedince koji se odluče ući u ovu nezavidnu borbu, ne želi zaštiti. To nam potvrđuju gotovo svi javno poznati primjeri  u Hrvatskoj. 

Predložene izmjene Zakona su "kozmetičke" te prijaviteljima nepravilnosti neće osigurati ravnopravnu borbu s moćnicima koje su prijavitelji nepravilnosti prijavili.

U Hrvatskoj i dalje nema političke volje za pravi "obračun" s korupcijom. Ministarstvo na čelu s ministrom Damirom Habijanom predlaže izmjene samo da zadovolji strane zahtjeve. Prvo su, prilikom donošenja novog Zakona 2022. zadovoljavali kriterije europske direktive o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, a sada preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kako bismo mogli postati članicom. 

Prijedlogom izmjena Zakona o prijaviteljima nepravilnosti, koji će u javnoj raspravi biti do sredine kolovoza, predlaže se nekoliko izmjena a to su:

 1.) Zakon bi ubuduće trebao obuhvatiti prijave podmićivanja stranih javnih službenika jer tako traži OECD.

2.) Prijavitelji nepravilnosti bi trebali dobiti "novi kanal" prijavljivanja korupcije.Uz unutarnji i vanjski kanal(unutar tvrtke ili pučkoj pravobraniteljici) te javno razotkrivanje, nepravilnosti će ubuduće moći prijaviti nepravilnosti direktno državnom odvjetništvu ili policiji.

3.) Propisuju se rokovi sudskih postupaka za zaštitu prijavitelja nepravilnosti te povećavaju kazne poslodavcima koji krše zakon. Ako, primjerice, ne uspostave sustav za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, ne štite identitet prijavitelja nepravilnosti, osvećuju se…, bit će suočeni s kaznama koje s nekadašnjih maksimalnih 6.640,00  eura prijedlogom dosežu i do 35.000,00 tisuća eura.

To su kozmetičke izmjene”, ističe Adrijana Cvrtila, predsjednica Udruge Pomak te prijaviteljica nepravilnosti. Jedina izmjena koja bi uistinu bila od koristi prijaviteljima nepravilnosti nije prihvaćena. Udruga Pomak tražila je da se prijaviteljima nepravilnosti osigura besplatna primarna i sekundarna pravna pomoć bez imovinskog cenzusa, jer trenutno prijavitelj nema pravo na besplatnu primarnu i sekundarnu pravnu pomoć ako netko u kućanstvu prima primjerice minimalnu plaću.

Iz prakse rada udruge Pomak znamo da se prekršajni predmeti kada prijavitelj nepravilnosti prijavi poslodavca za nastavak osvete i ne poduzimanje zaštite prijavitelja na prekršajnim sudovima idu u zastaru , koja nastupa nakon 4. godine.

"Osobno sam prijavila prekršajno poslodavca inspekciji prije više od tri godine i predmet još uvijek nema pravomoćnu presudu ističe Cvrtila. Uskoro će nastupiti i zastara, tako da su kazne koje su podigli na 30 tisuća eura ovim izmjenama tragikomične."

Besplatna primarna u sekundarna pravna pomoć je najvažnija u zaštiti prijavitelja nepravilnosti jer gotovo svaki prijavitelji nepravilnosti u radnom okruženju ostaje bez posla, a time i bez novca za pravne sporove koje najčešće vodi protiv političkih moćnika, koji sporove plaćaju javnim novcem.

Udruga Pomak je  tražila kroz Savjet za sprječavanje korupcije, čiji su član, besplatnu primarnu i sekundarnu pravnu pomoć bez imovinskog cenzusa, no  predsjednik Savjeta g. Ivan Crnčec, koji je ujedno i državni tajnik u ministarstvu pravosuđa , rekao je da to neće biti moguće zbog potrebe žurnosti u pripremi izmjena ovog zakona koji moraju prilagoditi preporukama OECD-a.

Prijavitelji nepravilnosti postupaju u javnom interesu i štite javni novac, a zauzvrat dobiju samo "muku i patnju" te su izloženi i dodatnim tužbama poslodavaca poput kleveta i dr. te enormnim financijskim troškovima.

Također, iz udruge Pomak i ostale izmjene poput rokova u sudskim postupcima i otvaranja novog kanala prijavljivanja korupcije ocjenjuju kao kozmetičke promjene jer kanali prijavljivanja nisu ni do sada bili problem dok su rokovi u sudskim postupcima i sada propisani Zakonom o parničnom postupku, ali ih se suci često ne pridržavaju. Kada pišete žalbu na trajanje postupka dobijete odgovor, kao što smo u udruzi Pomak dobili, da sudac sam odlučuje o tempu i dinamici rješavanja predmeta, a ključno je da za suca koji se ne drži rokova ne postoji "kazna" pa njihovo postavljenje u ovom prijedlogu izmjena Zakona o zaštiti prijavitelja neće ništa promijeniti.

Ovakvim izmjenama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti borba protiv korupcije ostaje mrtvo slovo na papiru.