FOTO Znate li zašto je Einstein na slavnoj fotki isplazio jezik?

Jedna od najprepoznatljivijih fotografija 20. stoljeća, ona na kojoj genijalni fizičar Albert Einstein plazi jezik, postala je simbolom nekonformizma i luckastog genija. Iako je krasila nebrojene postere, majice i šalice, priča o njezinom nastanku mnogo je dublja od obične šale i otkriva prkosnu stranu čovjeka koji je promijenio svijet.

Tog 14. ožujka 1951. godine Albert Einstein slavio je svoj 72. rođendan na Sveučilištu Princeton. Nakon svečane večere, vidno umoran od cjelodnevnog poziranja i odgovaranja na pitanja, sjeo je na stražnje sjedalo automobila, stisnut između dr. Franka Aydelottea, bivšeg direktora Instituta za napredne studije, i njegove supruge Marie. No, ni tu nije imao mira. Fotografi su ga i dalje opsjedali, bljeskajući svojim fotoaparatima i dovikujući mu da se nasmiješi.

Govori se da je Einstein nekoliko puta uzviknuo:

​- Dosta je, dosta je!

No, fotoreporter agencije UPI, Arthur Sasse, prišao je automobilu i zamolio ga za još samo jednu rođendansku fotografiju. Umjesto osmijeha, Einstein mu je u trenutku prkosa i frustracije isplazio jezik. Sasse je bio dovoljno brz da uhvati taj djelić sekunde koji će postati besmrtan, dok su njegovi kolege propustili priliku.

Kada je Sasse donio fotografiju u uredništvo, nastala je rasprava. Urednici su oklijevali objaviti sliku koja bi, smatrali su, mogla narušiti ugled tako cijenjenog znanstvenika. Ipak, fotografija je objavljena nakon što se pročulo da se samom Einsteinu iznimno svidjela. Toliko da je od agencije naručio devet kopija za osobnu upotrebu.

Foto: wiki commons

Einstein je potom vlastoručno izrezao fotografiju, uklonivši bračni par Aydelotte, kako bi u fokusu ostalo samo njegovo lice. Tu je sliku kasnije koristio kao motiv na čestitkama koje je slao bliskim prijateljima i kolegama. Fotografija je postala viralna prije doba interneta, a potpisani originalni primjerak na aukciji je 2009. godine prodan za više od 74.000 dolara, potvrđujući njezin kultni status.

Iako se činila kao bezazlena gesta, Einstein joj je pridavao dublje značenje. U pismu prijateljici Johanni Fantovoj napisao je: "Isplaženi jezik odražava moje političke stavove". Na drugoj kopiji, poslanoj voditelju Howardu K. Smithu, pojasnio je: "Ova gesta će vam se svidjeti jer je usmjerena na cijelo čovječanstvo. Građanin si može priuštiti ono što se nijedan diplomat ne bi usudio."

Ove poruke bile su jasan komentar na političku klimu u Sjedinjenim Državama, obilježenu makartizmom i lovom na vještice koji je predvodio senator Joseph McCarthy. Kao židovski izbjeglica koji je pobjegao pred nacističkim režimom, Einstein je bio glasan kritičar autoritarnih politika i progona intelektualaca.

Zbog svojih socijalističkih stavova, pacifizma i podrške pokretu za građanska prava, i sam je bio pod prismotrom. FBI je o njemu vodio dosje koji je do njegove smrti 1955. godine narastao na gotovo 1500 stranica. Njegov isplaženi jezik bio je tihi, ali snažan čin pobune protiv "ljudske gluposti" i političkog konformizma.