Znanstvenici: U svijetu od posljedica porasta temperatura svake minute umre jedan čovjek

Posljedica globalnog porasta temperatura je smrt jedne osobe svake minute u svijetu, a od devedesetih godina prošlog stoljeća stopa smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom i toplinskim valovima porasla je za 23 posto, čak i nakon što se u obzir uzme povećanje broja stanovnika, objavljeno je u najopsežnijoj analizi ove vrste koja je proučavala utjecaj klimatske krize na zdravlje ljudi. U izvješću se kaže da globalna ovisnost o fosilnim gorivima uzrokuje toksično onečišćenje zraka, goleme šumske požare i širenje bolesti poput denge groznice, a zbog neuspjelih pokušaja da se riješe problemi globalnog zagrijavanja svake godine umiru milijuni ljudi.

Istraživanje su proveli profesori s dvaju sveučilišta - Sveučilišta u Sydneyu i Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), prenosi Guardian.

Vlade su u 2023. godini dnevno izdvajale 2,5 milijarda dolara izravnih subvencija tvrtkama za fosilna goriva, otkrili su istraživači, dok su ljudi gubili otprilike isti iznos zbog visokih temperatura koje su im onemogućavale rad na poljoprivrednim zemljištima, farmama i gradilištima.

Smanjeno izgaranje ugljena u posljednjih je deset godina dnevno spasilo oko 400 života, a proizvodnja obnovljive energije brzo raste, stoji u izvješću, no stručnjaci kažu da je zdrava budućnost nemoguća nastave li se fosilna goriva financirati po sadašnjim stopama.

VRUĆE LJETO Europska služba za klimatske promjene: Kolovoz bio treći najtopliji u povijesti mjerenja

"Ovo izvješće odraz je sumorne i nepobitne slike razorne zdravstvene štete koja dopire do svih dijelova svijeta. Uništavanje života i sredstava za život nastavit će eskalirati sve dok ne dokinemo ovisnost o fosilnim gorivima", rekla je dr. Marina Romanello s londonskog sveučilišta, koja je vodila istraživanje.

"Svake godine svjedočimo milijunima smrtnih slučajeva, potpuno nepotrebnih, a događaju se zbog našeg kasnog djelovanja kada su posrijedi ublažavanje klimatskih promjena, kao i kasnog djelovanja u prilagodbi na klimatske promjene koje se više ne mogu izbjeći. Istodobno ključni svjetski čelnici, vlade i velike korporacije odustaju od klimatskih obveza, dovodeći na taj način sve više ljudi u opasnost", kazala je Romanello. 

U izvješću stoji i da je stopa smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom i klimatskim promjenama od devedesetih godina prošlog stoljeća porasla za 23 posto, čak i nakon što se u obzir uzme porast broja stanovnika - na prosječno 546.000 godišnje između 2012. i 2021. godine.

"To je svake godine otprilike jedan smrtni slučaj povezan s vrućinom svake minute. Doista zastrašujuća brojka koja i dalje raste. Neprestano ljudima ponavljamo i ističemo da toplinski stres može utjecati na sve aspekte života i da može rezultirati smrću, no mislim da mnogi to još uvijek ne shvaćaju, a uvjeren sam da se svaka smrt povezana s vrućinom može spriječiti", rekao je profesor Ollie Jay s australskog Sveučilišta u Sydneyju, jedan od članova istraživačkog tima. 

MRAČNO OTKRIĆE Vruće upozorenje iz hrvatskog podzemlja: 'Led u jamama se topi, to sve treba brinuti...'

U prošle je četiri godine prosječna osoba godišnje bila izložena po život opasnim vrućinama 19 dana, a 16 od njih ne bi se uopće dogodilo da nije došlo do globalnog zagrijavanja koje je prouzročilo ljudsko djelovanje, stoji u izvješću. Sveukupno je u 2024. godini izloženost visokim temperaturama rezultirala s rekordnih 639 milijardi sati izgubljenog rada, što je prouzročilo gubitak od 6 posto nacionalnog BDP-a u najmanje razvijenim zemljama.

Romanello smatra da zdrava budućnost nije moguća nastavimo li financirati fosilna goriva i omogućavati njihovo širenje. Ističe kako postoje rješenja koja bi omogućila da se izbjegnu klimatske katastrofe i zaštite životi - od čiste energije do prilagodbe stanovnika gradova na zdraviji i klimatski prihvatljiviji način prehrane.

"Postoji li ikakav optimizam i konkretno djelovanje, zamjećujem ga u lokalnim zajednicama i vlastima, kao i u zdravstvenom sektoru jer je riječ o onima koji su doista izravno u kontaktu s ljudima na terenu. A upravo ti ljudi vlastitim očima gledaju sve negativne utjecaje koji se pogoršavaju i postaju neosporni, no bez obzira na sve ne smijemo posustati", rekla je Romanello.

Irak: Zbog klimatskih promjena u opasnosti od erozije kolijevka civilizacije

Irački dužnosnici upozoravaju na potrebu da se spase i restauriraju spomenici kolijevke civilizacije, dok tisućama godina starim drevnim iračkim gradovima na jugu zemlje prijeti nestanak zbog erozije koju uzrokuju klimatske promjene. Oštro i suho vrijeme utječe na povećanu slanost tla i oštećuje povijesne spomenike u ostacima gradova poput Ura, rodnoga mjesta biblijskog proroka Abrahama, kao i Babilona, ​​nekoć veličanstvene prijestolnice carstava. Pješčane dine uzrokuju propadanje sjeverne strane veličanstvenog zigurata u Uru, golemoga terasasto-piramidalnog hrama koji je prije više od 4000 godina bio posvećen bogu Mjeseca, Nani. Ta drevna sumerska, babilonska i asirska građevina koja je služila kao vjersko i znanstveno središte, izgrađena je od opeke.

"Kombinacija vjetra i pješčanih dina rezultira erozijom sjevernih dijelova građevine", kaže Abdullah Nasrallah, arheolog Odjela za starine u pokrajini Dhi Qar, gdje se nalazi Ur.

Sol nagriza drevnu opeku od blata

Svetište, koje je UNESCO uvrstio na popis svjetske baštine i dalje je jedan od najbolje očuvanih primjera drevne mezopotamske arhitekture koji nudi uvid u vjerske prakse i svete rituale Sumerskog carstva u kojemu je raskošno živjela jedna od prvih svjetskih civilizacija.

"Dok se treći sloj zigurata već istrošio zbog vremenskih uvjeta i klimatskih promjena, sada erozija počinje negativno utjecati i na drugi sloj", rekao je Nasrallah.

Nedaleko od svetišta naslage soli nagrizaju cigle od blata Kraljevskoga groblja u Uru, koje je dvadesetih godina prošlog stoljeća otkrio britanski arheolog Sir Leonard Woolley, a sada im prijeti i opasnost od urušavanja.

"Ove naslage soli pojavile su se zbog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, što je rezultiralo uništenjem važnih dijelova groblja", rekao je dr. Kazem Hassoun, inspektor u odjelu za starine u Dhi Qaru.

"Na kraju će naslage prouzročiti potpuno urušavanje cigli od blata od kojih je groblje izgrađeno", upozorava Hassoun.

I Irak se, poput velikog dijela ostatka svijeta bori s porastom temperatura i dugim sušama koje su povećale razinu slanosti na jugu zemlje gdje se spajaju moćne rijeke Tigris i Eufrat dok teku prema Perzijskom zaljevu.

U opasnosti i arheološka nalazišta drevnog Babilona

Niže uz Eufrat u opasnosti su i arheološka nalazišta drevnog Babilona. Hitno im je potrebna obnova, ali je, kao i obično problem u nedostatku financijskih sredstava, rekao je Reutersu dr. Montaser al-Hasnawi, direktor u iračkome ministarstvu kulture i turizma.

Zemlja već desetljećima prolazi kroz brojne ratove koji su ugrozili njezine povijesne strukture - od rata s Iranom osamdesetih preko Zaljevskog rata početkom devedesetih, invazije koje su 2003. predvodile Sjedinjene Države, nakon čega su uslijedili pobunjeničko nasilje te uspon i pad Islamske države.

Najnoviji izazov za Irak predstavljaju klimatske promjene koje mijenjaju čitav ekosustav zemlje. Ne samo da ugrožavaju njezinu poljoprivrednu budućnost, već ugrožavaju i njezin povijesni otisak.

Visoka razina slanosti u Babilonu ugrožava materijale drevnih građevina na bazi gline na kojima su još uvijek vidljivi bogati crteži Sumerana.

Materijali su dobavljani izravno iz tla koje je u to vrijeme karakterizirala niža slanost. To ih je vjerojatno učinilo manje osjetljivima i na klimatske promjene, no neodgovarajući načini obnove u ranijim desetljećima načeli su i stare građevinske strukture, pojasnio je Hasnawi.

Dodaje da bi, zbog sve veće slanosti takvu manjkavu obnovu trebalo što hitnije popraviti i obaviti potrebne restauratorske radove.

Hasnawi ističe da je "problem saliniteta sve veći i kada su posrijedi površinske i podzemne vode", što će, po njegovu mišljenju u vrlo skoro vrijeme "rezultirati uništenjem brojnih manjih gradova koji se nalaze pod zemljom".