Hrvatska bilježi pad ulaganja u životno osiguranje kao posljedica krize izazvane pandemijom korona virusa. Prema istraživanjima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu mladi u budućnosti planiraju uplaćivati osiguranje
ŠEF HANFA-E
Žigman: U segmentu životnih osiguranja potrebna radikalna promjena poslovnih modela
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman poručio je u srijedu da je društvima za osiguranje u segmentu životnih osiguranja potrebna radikalna promjena poslovnih modela, pri čemu je upozorio da je u 2020. u segmentu "života" zabilježen pad premije od 14 posto.
Žigman je to rekao na konferenciji "Budućnost životnog osiguranja: Novi koncepti za okruženje dinamičnih promjena" u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), kojoj je, kako je naveo, cilj dati smjernice i pogled regulatora i industrije u kojem smjeru bi životna osiguranja trebala ići i kako ih "pokušati vratiti u život".
Podsjetio je da je u 2020. ukupna zaračunata premija osiguravajućih društava bila tek nešto manja no godinu prije i ocijenio da su društva za osiguranje kroz pandemiju koronavirusa prošla "jako dobro".
Naime, prema podacima HUO-a, ukupna zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Hrvatskoj lani je iznosila 10,48 milijardi kuna, što je 0,7 posto manje u odnosu na rekordnu 2019. godinu.
No, pritom je pad zabilježen u segmentu životnih osiguranja, kod kojih je zaračunata bruto premija na godišnjoj razini pala za 13,7 posto, na 2,6 milijardi kuna. S druge strane, u segmentu neživotnog osiguranja premija je porasla za 4,7 posto, na 7,8 milijardi kuna.
Žigman je posebice apostrofirao pad u segmentu životnih ili rentnih osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja, odnosno tzv. unit-linked proizvoda, koji je iznosio blizu 60 posto, pri čemu Hrvatska u tom segmentu "života" bilježi jedan od najmanjih udjela u Europi.
S druge strane, na hrvatskom tržištu životnih osiguranja dominantna je orijentiranost prema proizvodima sa štednom komponentom, odnosno sudjelovanjem u dobiti, na što otpada oko 80 posto osiguranja.
"Pad premije od 14 posto je popriličan i Hrvatska se tu vratila negdje na razinu iza 2014. godine. Vjerujem da će izlazak iz pandemije u 2021. godini dati prostor za rast", izjavio je Žigman.
Dodatno zabrinjavajuće u 2020. po životna osiguranja je bio i iznos likvidiranih šteta, odnosno ono što su osiguravajuća društva isplatila svojim osiguranicima, koji je porastao za 18 posto.
"Nažalost, izlasci iz životnog osiguranja su dosta veliki", istaknuo je Žigman, pojasnivši da su oni dijelom i posljedica ekonomske situacije jer neki građani više nisu mogli uplaćivati svoje police.
No, problem i glavni izazov predstavlja prolongirano razdoblje niskih kamatnih stopa, koje je utjecalo na sve aspekte poslovanja osiguravatelja, upozorio je Žigman, istaknuvši da se javlja potreba razvoja fleksibilnih inovativnih proizvoda, koji će biti profitabilni ali i prihvatljivi i prilagođeni potrošaču.
"Društvima za osiguranje u segmentu životnih osiguranja potrebna je radikalna promjena poslovnih modela, a svi modeli koji su korišteni do sada su iscrpljeni i pred društvima za osiguranje je izazovno razdoblje", ustvrdio je Žigman.
To, uz ostalo, zahtijeva daljnji razvoj digitalizacije procesa i integriranje novih tehnologija, diversifikaciju ulagačkog portfelja, stimuliranje potražnje i razvoj novih prodajnih kanala, kao i aktivno upravljanje portfeljem kroz poboljšanje komunikacije s klijentima i diversifikacija proizvoda. Ako se ne krene u tom smjeru, Žigman je ocijenio da će za nekoliko godina tržište životnih osiguranja biti još slabije.
U Hrvatskoj, za razliku od Europe, prevladavaju neživotna osiguranja
Žigman je između ostalog rekao da značaj sektora financijskih usluga, ne uključujući banke, u Hrvatskoj, kao i u EU, kontinuirano raste već gotovo deset godina, pri čemu na hrvatskom nebankarskom financijskom tržištu dominantnu ulogu imaju mirovinski fondovi, a odmah iza njih su društva za osiguranje.
"Društva za osiguranje mogu dati još veći poticaj, a prostor za iskorak postoji", ocijenio je Žigman, podsjećajući da u Hrvatskoj prevladavaju neživotna osiguranja, dok je u Europi situacija obrnuta i prevladavaju životna osiguranja.
U budućnosti 79 posto mladih želi koristiti životno osiguranje
Profesor Jakša Krišto sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta predstavio je rezultate istraživanja "Pogled generacije Z na životno osiguranje", provedeno na uzorku od 126 studenata, a u kojem je 79 posto njih reklo da u budućnosti želi koristiti životno osiguranje, dok ih je, zbog svoje dobi, 94 posto reklo da trenutno nemaju ugovorenu policu osiguranja.
Iako se pripadnici generacije Z, rođeni između 1996. i 2010. godine, primarno informiraju putem digitalnih kanala, poput društvenih mreža i interneta, njih 68 posto je odgovorilo da bi proizvod životnog osiguranja htjelo kupiti u društvu za osiguranje, u razgovoru s djelatnikom.
"To može biti iz nedostatka znanja o samom proizvodu, ali i stoga što žele jednostavniji i personaliziran pristup", izjavio je Krišto.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
