UŽIVO Budimpešta prvi izbor za susret Putin-Trump-Zelenski? I tajna služba se već uključila

Bijela kuća razmatra mađarsku metropolu Budimpeštu kao destinaciju mogućeg trilateralnog sastanka između američkog predsjednika Donalda Trumpa, ruskog predsjednika Vladimira Putina te ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, izvještava u petak Politico.

Američka tajna služba priprema samit u ovoj srednjoeuropskoj državi, a Budimpešta je prvi izbor za Bijelu kuću, navodi Politico.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je u telefonskom razgovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom da se njegov sastanak s ukrajinskim šefom države organizira u Moskvi, no Zelenski je to odbio.

Među ostalim mogućim destinacijama samita navodi se i švicarska Ženeva.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je u utorak da proces pristupanja Ukrajine Europskoj uniji mora ići naprijed, kao i to da Europa mora biti dio budućih mirovnih pregovora uz Ukrajinu, Rusiju i Sjedinjene Države.

Costa, koji je iz Lisabona putem video-veze članove Vijeća upoznao s ishodom sastanka američkog i ukrajinskog predsjednika i nekoliko europskih čelnika u Washingtonu, rekao je novinarima da je sama mogućnost bilateralnog sastanka između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina "ogroman napredak", unatoč tome što se puno toga mora učiniti i što nema jamstva uspjeha.

"Sada svi moramo preobraziti ovu mogućnost u realnost, da dođe do sastanka i da on bude uspješan", rekao je, pozivajući na šire pregovore koji uključuju Europu da se dogode "što je prije moguće".

Također je istaknuo kao posebno važno spremnost Washingtona da sudjeluje u sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.

"Osnova budućih jamstava su ukrajinske oružane snage, čiji kapacitet mora biti osnažen", rekao je, dodavši da se budućnost Ukrajine ne tiče samo sigurnosnih mjera, nego i izgleda za stabilnost i prosperitet koje bi EU članstvo donijelo.

U međuvremenu, Unija će nastaviti pritiskati Rusiju da zaustavi rat te se priprema na još jedan paket sankcija, dodao je Costa.

Ukrajina je dobila status kandidata za EU u lipnju 2022., nekoliko mjeseci nakon ruske invazije.

 Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je u telefonskom razgovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom da se njegov sastanak s ukrajinskim šefom države Volodimirom Zelenskim organizira u Moskvi, rekla su tri izvora.

"Putin je spomenuo Moskvu" u tom telefonskom razgovoru u ponedjeljak, kazao je za AFP u utorak jedan izvor.

Zelenski koji je rekao da je spreman na sastanak s Putinom, odbio je da on bude organiziran u Moskvi, naglasio je izvor.

Donald Trump obavio je telefonski razgovor s Putinom za vrijeme razgovora u Bijeloj kući sa Zelenskim i europskim čelnicima.

Oni su upozorili Trumpa da izbor Moskve kao mjesta za susret "ne izgleda kao dobra ideja", pojasnio je drugi diplomatski izvor blizak razgovorima.

U ponedjeljak je Trump ugostio Zelenskog i čelnike Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Finske, Francuske i Italije, kao glavnog tajnika NATO-a i predsjednicu Europske komisije.

Nakon tih razgovora, Trump je najavio da "počinje pripreme" za sastanak između ukrajinskog i ruskog čelnika koji je dosad odbijao takvu ideju.

Očekuje se da će se taj samit održati do kraja kolovoza, ali još nije postignut dogovor o mjestu,  rekao je još jedan izvor.

Ruski predsjednik je u ponedjeljak rekao Trumpu da je otvoren za "ideju" izravnih razgovora s Ukrajinom, prema riječima diplomatskog savjetnika Kremlja Jurija Ušakova, kojeg su citirale ruske novinske agencije.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u utorak da bi bilo kakav sastanak između ruskog i ukrajinskog predsjednika morao biti pripremljen "vrlo pažljivo".

Švicarska je ranije najavila da će Vladimiru Putinu dati imunitet ako dođe u zemlju na mirovne pregovore o Ukrajini, unatoč nalogu za uhićenje koji je protiv njega izdao Međunarodni kazneni sud.

Grad u Švicarskoj koji se spominje za moguće pregovore je Ženeva, inače i europsko središte UN-a.

Britanska vlada u utorak je priopćila da europski čelnici razmatraju dodatne sankcije kako bi pojačali pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina kao dio širih napora za okončanje rata u Ukrajini.

Vlada je priopćila da se takozvana Koalicija voljnih, koja se u utorak sastala virtualno, složila da će se u nadolazećim danima njihovi timovi za planiranje sastati s američkim kolegama kako bi razradili planove sigurnosnih jamstava za Ukrajinu.

Također će raspravljati o planovima priprema za raspoređivanje mirovnih snaga ako neprijateljstva prestanu, rekao je glasnogovornik ureda britanskog premijera Keira Starmera.

Dodaje da su "čelnici također raspravljali o tome kako bi se daljnji pritisak, uključujući i sankcijama, mogao izvršiti na Putina dok ne pokaže da je spreman poduzeti ozbiljne mjere kako bi okončao svoju ilegalnu invaziju."

Ukrajina i njeni europski saveznici dobili su podršku nakon što je američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak rekao predsjedniku Volodimiru Zelenskiju da će Sjedinjene Države pomoći u jamčenju sigurnosti Ukrajine u eventualnom sporazumu o okončanju rata s Rusijom, premda opseg takve pomoći još nije razjašnjen.

Rusija je vratila tijela više od 1000 ukrajinskih vojnika, rekao je u utorak glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski. 

Zauzvrat, Ukrajina je predala ostatke 19 ruskih vojnika, Medinski je napisao na društvenoj mreži Telegram.

Kijev je potvrdio da je primio tijela.

Rat koji je pokrenula Rusija, sada u svojoj četvrtoj godini, na obje strane je odnio desetke tisuća života.

Nakon pregovora u Istanbulu u svibnju, proteklih mjeseci došlo je do nekoliko zamjena zatvorenika.

Moskva je obećala vratiti tijela tisuća vojnika.

Rusija je rekla da je vratila 7000 tijela prije posljednje predaje, uz tvrdnju da je Ukrajina vratila manje od 100 ukupno. Moskva ovo predstavlja kao dokaz da je Ukrajina pretrpjela puno veće gubitke na borbenom polju, piše dpa.

Kijev je međutim rekao da su među 1000 vraćenih tijela i ona petorice vojnika koji su umrli dok su bili u ruskom zatočeništvu.

Prema ukrajinskom Koordinacijskom stožeru za liječenje ratnih zarobljenika, ti muškarci su trebali biti vraćeni ranije prema sporazumu u Istanbulu o razmjeni teško ranjenih vojnika.

Ukrajina opetovano optužuje Rusiju za loš tretman ratnih zarobljenika.