Žele li Hrvati da euro postane službena valuta? Evo što je pokazalo najnovije istraživanje

Odnosi između Hrvatske i Srbije su se opet užarili nakon službene odluke da lik Nikole Tesle krasi buduće hrvatske kovanice od 50, 20 i 10 centi. I dok Vučić i narodna banka Srbije glasno protestiraju jer misle da im Hrvatska 'otima Teslu', a Plenković im odgovara kako bi nam trebali reći 'Bravo', u drugi plan je palo pitanje što uopće građani Hrvatske misle o uvođenju eura kao valute. 

Nekoliko pitanja za ispitanike u ovogodišnjem Nultom kvadrantu, istraživanju koje je agencija Media Val drugu godinu zaredom provela u suradnji s Ipsosom, bila su vezana uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Prema rezultatima istraživanja, 33,1 % ispitanika uopće se ne slaže s uvođenjem Eura, dok ga u potpunosti podržava tek 19,8%. Više od polovice ispitanih, 52,5% ne misli da je uvođenje eura važnije od mjera pomoći gospodarstvu i građanima za izlazak iz gospodarske krize uzrokovane pandemijom, dok samo 6,9% misli kako je to ipak značajniji potez.

Kako je ranije najavio premijer Plenković, hrvatski cilj je da postanemo članica eurozone 1. siječnja 2023. godine. 

- Nestat će valutni rizik, mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a kreditni rejting bi mogao povesti za dvije razine - kazao je Plenković početkom mjeseca i dodao da će se olakšati izvoz i dolazak turista iz euro područja. 

* Istraživanje je proveo IPSOS za Media Val Grupu od 5. do 7. srpnja 2021. online metodom na uzorku od 603 ispitanika članova Ipsosovog online panela reprezentativnih za populaciju korisnika interneta dobi od 18 do 60 godina.