Lubanja C je najcjelovitiji fosilni nalaz krapinske neandertalke. Kruna je to "Zbirke krapinskog deluvija", najveće svjetske zbirke neandertalskih kostiju s jednog lokaliteta
Tajna zagorske Lubanje C: 'Njeni su tajanstveni urezi simbolički'
Nakon niza godina posjetitelji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja (HPM) u Zagrebu imat će priliku od petka, 7. studenoga, pa do 14. prosinca susresti se s originalnim eksponatom iz svjetski poznate "Zbirke krapinskog deluvija", odnosno njezinim najznačajnijim i najpoznatijim fosilnim nalazom - Lubanjom C (Krapina 3). Prvi put u muzeju će samostalno predstaviti jedan od najcjelovitijih kranijalnih nalaza krapinskog neandertalca s nalazišta Hušnjakovo, simbol hrvatske i svjetske paleoantropološke baštine.
Lubanja C, kako ju je nazvao sam Dragutin Gorjanović Kramberger, koji je od 1899. do 1905. vršio iskapanja na Hušnjakovu brdu u Krapini, ne predstavlja samo lice jedne neandertalke prije 130.000 godina, ona figurativno predstavlja lice cijele te zbirke. Sama lubanja sadrži sva tipična obilježja neandertalaca, no ono što je posebno zaintrigiralo i zapanjilo stručnjake neobični su paralelni urezi, njih ukupno 35, na njezinoj čeonoj kosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:51
Oni nisu mogli nastati ni skalpiranjem ni kanibalizmom, kao što su stručnjaci nekad pretpostavljali. Sumnja se da je riječ o nekoj simboličnoj manipulaciji s lubanjom nakon smrti individue, no kakvoj i zašto tek treba rasvijetliti.
- Na površini od 320 četvornih metara čitav izložbeni prostor posvećen je upravo tom jednom izlošku - svjetlo, prostor i ton usmjeravaju doživljaj, dok digitalna vremenska lenta i kratkometražni dokumentarni film pružaju kontekst i emotivni okvir - rekla je muzejska savjetnica, dr. sc. Iva Mihoci.
Ravnateljica muzeja dr. sc. Tatjana Vlahović.pojasnila je da je izložba "Lubanja C - svjetska paleoantropološka baština" oblikovana kao edukativno i inspirativno iskustvo, obogaćeno dokumentarnim filmom, diskurzivnim programom predavanja i radionicama te posebno osmišljenom linijom suvenira koja povezuje znanost, umjetnost i zajednicu.
"Zvijezda" ove izložbe bit će izložena u posebno izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete. Za Lubanju C uzeti su uvjeti u kojima se ona čuva u depou, temperatura od 20 stupnjeva i relativna vlažnost od 50 posto.
- Muzej je i u ovom slučaj posebnu pažnju posvetio djeci i mladima - tu su radionice, didaktički materijali i prilagođena vodstva. Vjerujem da će rijetko koja škola propustiti priliku svojim učenicima pružiti ovaj doživljaj - istaknula je pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
04:43
Voditelj Geološko-paleontološkog odjela HPM-a, muzejski savjetnik Dražen Japundžić, rekao je da je tijekom iskapanja Dragutina Gorjanovića Krambergera prikupljeno 875 ostataka hominida, 1191 komad kamenog oružja i 2240 ostataka životinjskih kostiju.
- Svi ovi nalazi danas čine 'Zbirku krapinskog deluvija', odnosno krapinskog pleistocena, te se proteklih 120 godina čuvaju i proučavaju u HPM-u u Zagrebu. Zbirka se sastoji od tri cjeline, odnosno tri podzbirke koje se odnose na hominide, pleistocensku faunu i artefakte. Zbirka hominida iz Krapine jedinstvena je po svojoj veličini i raznolikosti te predstavlja najveću svjetsku zbirku neandertalskih kostiju s jednog lokaliteta - rekao je Japundžić.
Jedan od autora izložbe, prof. dr. sc. Ivor Janković s Instituta za antropologiju, uvjeren je kako će Krapina i njezini nalazi sigurno igrati važnu ulogu i u suvremenim istraživanjima neandertalaca u budućnosti.
- Prije nekoliko godina nepobitno smo saznali kroz istraživanja drevnog DNK da neandertalci i danas žive u nama i da svi mi, stanovnici Euroazije, u sebi nosimo direktno njihovo nasljeđe. To otkriće je započelo upravo na jednom drugom hrvatskom nalazištu, špilji Vindija - rekao je Janković.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:25