Vlajčić: Biomasa više neće biti otpad, već resurs za profit

Pred Hrvatski sabor uskoro stiže jedan od najambicioznijih strateških dokumenata dosad, nacionalna Strategija biogospodarstva. Biogospodarstvo, naime, povezuje prirodne resurse, inovacije i tehnologiju kako bi se iz biomase dobilo nešto više i pametnije. O tome što Strategija donosi, gdje leže najveći potencijali i kako će izgledati hrvatski put prema politici koja se tiče svih nas, razgovarali smo s ministrom poljoprivrede Davidom Vlajčićem, čije je ministarstvo vodilo višegodišnji proces njezine pripreme.

24sata: Uskoro bi Sabor trebao usvojiti nacionalnu Strategiju biogospodarstva. Što ona zapravo donosi?

Biogospodarstvo može zvučati apstraktno, ali to je zapravo jedna od rijetkih politika koja se tiče baš svih. Tiče se hrane koju jedemo, proizvoda koje koristimo, energije koja nam treba za topli dom, otpada koji stvaramo i velikog broja radnih mjesta kojih će u budućnosti biti još više. U sektorima koji koriste biomasu trenutačno radi 213.000 ljudi, a potencijal rasta je izuzetno velik. Ideja je iz onoga što već imamo napraviti nešto vrijednije, pametnije i korisnije. Tomu služi ova strategija na kojoj smo dugo radili, a koja krajem ove godine ide u saborsku proceduru. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva vodilo je cijeli proces, a uključena su još četiri resora: gospodarstvo, regionalni razvoj, zaštita okoliša te znanost i obrazovanje. Cilj je otključati potencijal biogospodarstva i u što većoj mjeri ga prebaciti iz sfere znanstvene rasprave u proizvodnju. Na znanstvenim zaključcima gradimo održivo gospodarstvo s radnim mjestima koja će biti potrebna u sljedećim desetljećima i dobro plaćena.

24sata: Kakva je, dakle, ta zajednička vizija?

Želimo da bude dinamično, inovativno i dovoljno široko da obuhvati sve grane koje već danas koriste biomasu: poljoprivredu, prehrambenu industriju, kemijsku i farmaceutsku industriju, tekstilnu, papirnu i drvnu. To je ozbiljan gospodarski potencijal i krajnje je vrijeme da ga tretiramo tako. Europska unija već godinama ulaže milijarde u biogospodarstvo, a neke države članice otišle su daleko u pametnoj upotrebi biomase. Naša polazišna točka drukčija je, ali imamo resurse koje mnoge razvijenije zemlje nemaju: veliku količinu šumskog potencijala, čisto more, poljoprivredno zemljište i tradiciju obrade. Trebamo biti odvažni i otvoreni inovacijama i novim tehnologijama jer ne mislim da su drugi pametniji od nas. Programi za razvoj biobaziranih materijala, biorazgradive plastike i recikliranih ambalažnih rješenja već se sada financiraju kroz EU programe i to treba što bolje iskoristiti. Dio tih mjera već je u punom pogonu.

Zagreb: Ministar David Vlajčić | Foto: Emica Elvedji/ PIXSELL

24sata: Gdje bi se taj iskorak trebao vidjeti?

Strategija ima dva velika cilja. Prvi je stvoriti održivu i stabilnu proizvodnju sirovina. Drugi je povećati dodanu vrijednost – da iz biomase ne radimo samo osnovne proizvode nego finalne, pametne, inovativne. To je ključ konkurentnosti, a ne da izvozimo sirovinu ili osnovni proizvod pa potom skupo uvozimo finalni. Sve je popraćeno financijskim planom, mehanizmima provedbe i jasnim okvirom za mjerenje rezultata. Biogospodarstvo može biti ogroman generator rasta, osobito u ruralnim područjima. Zato smo strateški ciljali upravo njih – tamo gdje biomase ima najviše i gdje može pokrenuti lanac vrijednosti.

24sata: Spomenuli ste mehanizme. Kako ćete točno to sve postići?

Razvijamo platforme koje će povezivati proizvođače, prerađivače, institutsku zajednicu i sve koji su dio biogospodarstva. CROBIOHUB je već aktivan i dobro prihvaćen. Strategija predviđa i projekte izgradnje infrastrukture, među kojima je i postrojenje za preradu ribljih ostataka i komine maslina u Zadarskoj županiji. To je odličan primjer kako se ostatak iz jedne proizvodnje može pretvoriti u vrijedan resurs u drugoj.

24sata: Što biste još izdvojili kao primjere dobre prakse?

Od ostataka masline mogu se raditi peleti ili prirodna gnojiva. Riblji otpad može postati vrijedan uljni ekstrakt, a od konoplje se razvijaju nova vlakna i materijali. To su priče koje želim da postanu pravilo, ne iznimka. Svi ti mehanizmi zajedno stvaraju sustav u kojem biomasa ima svoje mjesto i tržište, a mi dobivamo proizvode s visokom dodanom vrijednošću.

24sata: Kako će se financirati sve te mjere i tko može računati na potporu?

Biogospodarstvo nije ograničeno na jedan fond ili jedan program. U ovom programskom razdoblju, do kraja 2027., projekte je moguće financirati iz više izvora: Strateškog plana ZPP-a, Programa konkurentnost i kohezija, Integriranog teritorijalnog programa, NPOO-a, Modernizacijskog fonda i programa Obzor. U praksi to znači da će mali proizvođač moći nabaviti novu opremu, da će se nusproizvodi lakše plasirati, a tvrtke će se moći udružiti oko zajedničkih postrojenja. Rezultat je manje otpada, više profita i veća otpornost ruralne ekonomije, što će pomoći u očuvanju života u ruralnim područjima. Demografija je također važan aspekt naših nastojanja.

Zagreb: Ministar David Vlajčić | Foto: Emica Elvedji/ PIXSELL

24sata: Plan se u velikoj mjeri oslanja na europske fondove. Što ako potpore izostanu?

Ne oslanjamo se samo na EU fondove – tu je i državni proračun koji osigurava sufinanciranje gdje je potrebno. Očekujemo da će se produktivnost povećati, a da će se nusproizvodi, ostaci i otpad iz proizvodnje sve više koristiti za nove proizvode i tako potaknuti nove proizvodne grane temeljene na biomasi. Biogospodarstvo nije socijala, nego profitabilna ekonomija budućnosti.

24sata: Kako ćete pratiti rezultate? Hoće li izvještaji biti javni?

Da. Pratit ćemo rast prometa u sektorima koji koriste biomasu i dodanu vrijednost po zaposlenom. Koordinacijsko tijelo za biogospodarstvo redovito će izvještavati o napretku, a izvještaji će biti transparentni i dostupni javnosti.

24sata: Vaše ministarstvo surađuje s istraživačkom zajednicom. Na koji način?

Jedan od najvećih izazova u Hrvatskoj je prijenos znanja iz znanosti u praksu. Imamo jake znanstvenike, ali rješenja često ostanu unutar akademske zajednice. Biogospodarstvo je prilika da se to promijeni jer živi na spoju znanosti i gospodarstva. U izradi Strategije sudjelovali su fakulteti, instituti, razvojne agencije, udruge i privatne tvrtke – svi koji nešto znaju o biogospodarstvu ili žive od njega. Suradnja sa znanošću iznimno nam je važna i u tome Hrvatska stoji bolje nego što se misli.

24sata: Po čemu to vidite?

Naši stručnjaci sudjeluju u radnim skupinama SCAR-a i BIOEAST-a pri Europskoj komisiji, istraživači su aktivni u programima Obzor 2020 i Obzor Europa, a uključeni smo i u partnerstva poput CBE JU, PRIMA i BlueBio. To pokazuje da smo sve prisutniji u europskom istraživačkom prostoru i da imamo znanja koja mogu snažno doprinijeti razvoju biogospodarstva.

24sata: Kako vidite buduće pregovore u Bruxellesu o raspodjeli sredstava za ZPP 2028.–2034.?

EU traži model poljoprivrede koji je održiviji i otporniji. I Hrvatskoj je u interesu da se sredstva ulažu pametno – u rast domaće proizvodnje i očuvanje ruralnih zajednica. Naša početna pozicija nije ista kao kod razvijenijih članica, pa i dalje tražimo priliku da uz podršku europskih sredstava uhvatimo korak. Podržavamo jačanje prehrambene sigurnosti i razvoj inovativne proizvodnje, a biogospodarstvo je prirodni dio te priče.

24sata: Možemo li očekivati više sredstava?

Možemo očekivati da će hrvatska poljoprivreda iz ove reforme izaći jača i otpornija. Sama količina sredstava nije jamstvo uspjeha – to smo već vidjeli. Rješenje su pametna ulaganja i mjerljivi kriteriji. U tom kontekstu očekujem da će biogospodarstvo dobiti snažniju ulogu nego danas, što znači više prostora za projekte, poduzetnike i istraživače. Želimo da se Hrvatska pozicionira kao država koja donosi rješenja, a ne kao ona koja stalno traži pomoć. Cilj mi je da na temeljima koje sada gradimo kroz deset godina izrastemo u zemlju koja će se navoditi kao primjer uspješnog biogospodarstva i snažnog sela.

O budućem razvoju biogospodarstva i nacionalnoj Strategiji raspravljat će se na Konferenciji o biogospodarstvu, koja će 25. studenoga 2025. u Zagrebu okupiti ključne dionike s ciljem jačanja dijaloga, razmjene znanja i oblikovanja održivog razvoja hrvatskog i europskog biogospodarstva.

Organizator konferencije je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, medijski partner su 24sata, a partneri HEP, Podravka, Hrvatske šume, Agroproteinka, Hrvatska gospodarska komora i Energetski institut "Hrvoje Požar".