Više od pola stranih radnika želi ostati u Hrvatskoj duže od 10 godina: 'Vapimo za radnicima'

Čak 56 posto stranih radnika, od kojih je najviše stiglo iz Filipina, Nepala i Indije, u Hrvatskoj planira ostati do 10 godina, a njih 40 posto ovdje želi ostati do mirovine ili do kraja života. Više od pola, odnosno njih 55 posto izjavilo je da planira dovesti svoju obitelj u Hrvatsku, a samo 10 posto kaže kako to ne žele. Rezultati su to istraživanja koje je proveo Institut za istraživanje migracija, a predstavila ih njihova psihologinja Iva Tadić u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca koja je organizirala konferenciju "Migracije, tržište rada i integracija: Hrvatska sutra", poručujući kako je to pokazatelj da nisu u Hrvatskoj samo u prolazu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:17

Više od pola stranih radnika želi ostati u Hrvatskoj duže od 10 godina: 'Vapimo za radnicima' | Video: 24sata/Kristina Štedul Fabac/Hrvoje Jelavić/Boris Šćitar/Pixsell

Međutim iako je više od pola stranih radnika izjavilo da planiraju u Hrvatskoj ostati do 10 godina, istovremeno su niskom ocjenom 4,2 ocijenili kvalitetu svog života u Hrvatskoj, na skali od 1 do 10.

- Najveće zadovoljstvo izrazili su u domeni zdravlja, a najmanje u standardu života. Unutarnji stresovi imaju posljedice na kvalitetu života, a ako je radnik zadovoljan životom bit će zdraviji te ćemo imati manje bolovanja. Istovremeno će biti motiviran i savjestan u radu. Jedan radnik iz Indije poručio je: "I mi smo ljudi", a mi ih trpamo u koš kao strane radnike - kazala je Iva Tadić.

30 posto kaže da trpi tjelesnu bol

Istraživanje koje su proveli na 400 ispitanika (83 posto muškaraca, a 90 posto radnika u dobi do 40) u prosincu i siječnju pokazalo je da ih je 50 posto u Hrvatskoj u to vrijeme bilo manje od godine dana, a 34 posto između godine i dvije. 

- Pola ih je zadovoljno s tim što su postigli ovdje, a pola nije. Zabrinjavajući je podatak da ih 66 posto ima povišenu razinu stresa i doživljava stres jer se osjećaju kako manjina i u podređenom su statusu. Stres im uzrokuju diskriminacija, nedostatak socijalne podrške i nezadovoljstvo financijama. Izoliraju se jer očekuju da će biti diskriminirati od većine. Čak 30 posto kaže da trpe tjelesne bolove, a sedam posto govori o psihičkim tegobama što je puno jer je u većini njihovih zemalja tema o psihičkom zdravlju tabu. Kažu da se ne boje teškog rada, ali da trebaju pristojan smještaj i dovoljno sna - istaknula je Tadić.

Većina njih dodaje, stigla je u potrazi za boljim životom jer su u svojim domovinama bili u teškim životnim situacijama. 

- Nekima je Hrvatska obećanja zemlja, čak 90 posto financijski pomaže obiteljima u zemlji porijekla. Njih 90 posto izjasnilo se da imaju srednje ili visokoškolsko obrazovanje. Trebamo uzeti u obzir jer možda ne koristimo pune potencijale radnika koji nam dolaze i koliko će biti zadovolji mjestima ispod svojih kvalifikacija. Upoznala sam jednu diplomiranu ekonomisticu koja kod nas radi kao blagajnica, te profesora matematike koji radi kao taksist, a 60 posto stranih radnika kod nas je zaposleno u sektorima prijevoza, ugostiteljstva i graditeljstva. Njih 70 posto ne govori hrvatski što je veliki problem za uspješnu integraciju. Samo osam posto rekli je da tečno govore hrvatski, ali to nismo provjeravali - kazala je Tadić. 

Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj kaže pak da Hrvatski zavod za zapošljavanje omogućava učenje hrvatskog onim stranim radnicima koji su tu minimalno godinu dana.

- Hrvatska je odjednom od iseljeničke zemlje postala useljenička. Do 2022. smo imali negativan migracijski saldo, bilo je puno više iseljenih nego useljenih. No, 2022. je krenula velika potražnja hrvatskih gospodarstvenika za radnom snagom pa smo krenuli uvoziti stranu radnu snagu. Migracije shvaćamo kao fizički proces, a to je i socijalni proces jer je tu u pitanju čovjek - kazala je Perić Kaselj.

'Vapimo za radnom snagom'

Osim stranih radnika dodaje kako imamo i povratak naših iseljenika te potomaka iseljenika. 

- Moramo surađivati i otvoriti dijalog o njima jer želimo uključivo društvo, ne želimo segregaciju. Ne govorimo samo o stranim radnicima već o demografskim promjenama u Hrvatskoj. Pratimo sad procese jer postajemo i useljenička zemlja. Imamo nove migracijske trendove. Naši useljenici i povratnici su isto bitni. Tu je dominanta kvaliteta života, a useljenici prepoznaju da je tu dobra - kazala je.

Sadmir Hošić, dopredsjednik HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika rekao je da zadnjih 10 godina imamo drastično promjenu na tržištu rada. 

- Danas vapimo za radnom snagom. Bez radnika ne možemo naprijed. Povratak iseljene Hrvatske i planirano privlačenje strane radne snage su ključne za naše gospodarstvo. No fenomen dolaska stranih radnika iz udaljenih destinacija nosi razne izazove. Potiču nas na razmišljanje o sve većem utjecaju na naša radna okruženja i odnose unutar radnih zajednica. Danas imamo potrebu za što većom integracijama. Imamo zahtjevan zadatak da što bolje integriramo strane radnike - kazao je.