Videonadzor javnih površina: Samo 'država' smije snimati

Kako biste nam pomogli da ostanemo u kontaktu s vama, molimo da slijedite upute na linku i popunite svoje podatke u našoj bazi. Ako to kasnije poželite promijeniti, uvijek možete kliknuti na ‘odjavi se’.

Slične poruke elektroničke pošte stotine tvrtki šalju ljudima čije adrese ili brojeve imaju zato što u petak na snagu stupa Zakon o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka koji, među ostalim, propisuje i snimanje videokamerama.

- Snimka nastala videonadzorom omogućuje neizravnu identifikaciju osobe što su uvjeti iz definicije osobnog podatka - piše na internetskoj stranici gdpr2018.eu koju su pokrenuli savjetnici za sigurnost i zaštitu osobnih podataka, a među njima je i Dijana Kladar, odvjetnica specijalizirana za prava potrošača.

Zakon je propisao da se obrada osobnih podataka putem videonadzora može provoditi samo za zaštitu osoba i imovine te da se, ako drugim zakonom nije drukčije određeno, na obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

Pod zaštitu imovine vjerojatno će se svesti i videonadzor prodavaonica, a na javnim površinama dopušten je samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu. Riječ je o 5865 tvrtki, ustanova i udruga, poput Hrvatskog boćarskog saveza koji tako smije postaviti kameru na svako boćalište koje je na javnoj površini. I Hrvatski bridž savez može snimati igrače bridža na javnoj površini ako se boji da će netko ukrasti karte. Ljubitelji belota i briškule ne trebaju brinuti o kartanju u parku jer njihove saveze na listi nismo pronašli. Na poslu mogu potajno zakartati u prostorijama za odmor, osobnu higijenu i presvlačenje, gdje je snimanje zabranjeno.

Za uspostavu videonadzora u zgradama treba suglasnost suvlasnika koji imaju najmanje dvije trećine suvlasničkih dijelova. Snimati se mogu ulazi i izlazi te zajedničke prostorije, ali ne smije se pratiti rade li domari i čistačice.

Osim videosnimki, primjeri osobnih podataka su, prema propisima EU, i ime i prezime, kućna adresa, adresa elektroničke pošte koja sadrži ime i prezime, broj osobne iskaznice, podaci o lokaciji na mobilnom telefonu, adresa internetskog protokola... Tu su i medicinski podaci po kojima se može utvrditi identitet, što valjda znači i snimku zubala.

U Agenciji za zaštitu osobnih podataka naveli su kao osobne podatke i broj telefona te identifikacijski broj (OIB koji gotovo da moramo dati u javnom zahodu), ali i popis najdraže literature ili pjesama.

Obavijest o kameri na svakom desetom stablu na rubu šume

Hrvatske šume su na Popisu tijela javne vlasti obveznika Zakona o pravu na pristup informacijama, pa vjerojatno smiju postaviti videonadzor na ulazima u šume kako bi spriječili krađe. No moraju to označiti tako da ljudi vide oznake ‘najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja’. To znači da na svakom desetom stablu na rubu šume treba biti obavijest. Inače čovjek kojeg snime, pa makar krao drva, može reći da nije obaviješten i njegovu snimku ne smiju obrađivati.

Banke privremeno ostale bez podataka o dužnicima

Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) privremeno će 25. svibnja zastati s razmjenom podataka o građanima. Razmjenjivat će podatke za pravne osobe, dok se za fizičke osobe koje obavljaju poslovnu djelatnost (obrti, OPG, slobodna zanimanja) neće izrađivati kreditna izvješća, objavljeno je na internetskoj stranici HROK-a. Za veće kredite banke su i dosad tražile pismeno dopuštenje građana za korištenje ovih podataka pa nije jasno što se sad mijenja.

Otključavanje prstom samo uz dopuštenje

Obrada biometrijskih podataka u tijelima javne vlasti može se provoditi samo ako je nužna za zaštitu osoba, imovine, klasificiranih podataka ili poslovnih tajni. Dopuštena je za identificiranje ljudi pri prelasku državnih granica, a za evidentiranje radnog vremena ako je propisana zakonom ili ako je zaposlenik dao privolu. Ni mobitel se bez privole neće moći otključavati otiskom prsta.