Od 2026. nema više klasičnih računa među tvrtkama, a tijekom godine u punu primjenu ulazi i registar stanovništva koji bi trebao ukinuti redove na šalterima
DIGITALIZACIJSKI ISKORACI
Velike promjene od 1. siječnja: Stiže fiskalizacija 2.0, e-računi obvezni za tisuće poduzetnika
Čitanje članka:
4
min
U 2026. na snagu ne stupaju neke značajnije porezne izmjene, no zato su tu važni digitalizacijski iskoraci - s prvim danom uvođenje fiskalizacije 2.0, dok bi od sredine godine u punoj primjeni trebao biti registar stanovništva.
Od 1. siječnja 2026. svi poduzetnici koji su u sustavu PDV-a, njih oko 170 tisuća, moraju izdavati i zaprimati elektroničke račune, dok svi koji nisu u tom sustavu, pa između ostalog mali poduzetnici i obrtnici, od 1. siječnja 2026. će biti samo u obvezi zaprimanja, a od 1. siječnja 2027. godine i izdavanja e-računa. Fiskalizacija 2.0 će tako u punoj primjeni biti od 1. siječnja 2027. godine, a obuhvaćat će oko 320 tisuća subjekata.
Fiskalizacija 2.0 se odnosi samo na izdavanje i zaprimanje računa između poduzetnika te poduzetnika i države, odnosno svih proračunskih korisnika koji su u sustavu PDV-a. Može se provoditi isključivo putem e-računa i to je ključna promjena. Dakle radi se o novom tehničkom rješenju, odnosno novom načinu izdavanja računa, koji između ostalog, ističu iz Porezne uprave, donosi uštedu vremena i materijalnih troškova, smanjenje pogrešaka i veću preglednost podataka, kao i ubrzavanje poslovnih procesa i postupka naplate.
Fiskalizacija 2.0 za poduzetnike trošak, ali i značajno administrativno rasterećenje
Iako se poduzetnici moraju prilagoditi novom sustavu, što im zasigurno predstavlja i trošak, on bi im trebao donijeti značajno administrativno rasterećenje, putem i ukidanja niza obrazaca.
Pritom, ukupna vrijednost tog rasterećenja, to jest ušteda za poduzetnike, na godišnjoj se razini procjenjuje na oko 120 milijuna eura.
Računi se razmjenjuju putem pristupnih točaka koje osiguravaju informacijski posrednici, to jest tvrtke na tržištu. Pritom porezni obveznici sklapanjem ugovora odabiru usluge jedne od njih, uz mogućnost da ih po želji i mijenjaju, a također mogu biti sami sebi informacijski posrednik to jest pristupna točka, na način da razviju vlastito softversko rješenje za fiskalizaciju.
Na stranici Porezne uprave postoji i popis informacijskih posrednika koji ispunjavaju sve uvjete za obavljanje djelatnosti, a trenutno ih je 33.
Za male poduzetnike i obrtnike koji nisu u sustavu PDV-a tu je besplatna aplikacija Porezne uprave MIKROeRAČUN, koja im omogućuje da primaju, čuvaju, a od 2027. i izdaju te fiskaliziraju elektronske račune.
Govoreći nedavno o "generacijskim iskoracima" društva prema budućnosti i modernoj digitaliziranoj ekonomiji, koji će smanjiti birokratizaciju, olakšati život građanima i poboljšati performanse gospodarstva, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je, osim fiskalizacije 2.0, apostrofirao i digitalnu transformaciju Porezne uprave te uvođenje registra stanovništva.
Pritom je istaknuo da digitalizacija Porezne uprave podrazumijeva digitalizaciju svih programa, podataka te sustava, koji će tako u najvećoj mjeri biti prilagođeni korisnicima.
Puna funkcionalnost registra stanovništva u lipnju
Registar stanovništva bi, pak, trebao omogućiti cjelovitu i jasnu evidenciju te informacije o građanima. Iz njega, kao jedinstvene i digitalizirane baze podataka, državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave će moći crpiti sve potrebne podatke, pa građani više neće morati obilaziti šaltere zbog raznih dokumenata i formulara.
Tako više neće biti potrebe ni za popisom stanovništva svakih deset godina, koji je bio poprilično skup i zahtijevao tisuće anketara, značajno vrijeme za obradu podataka, a pri čemu se smanjuje i mogućnost pogrešaka.
"Imat ćemo pregled hrvatske ekonomije, poslovne zajednice, države i društva na jednom mjestu od 2026. godine", istaknuo je nedavno Primorac.
Također, rekao je u utorak predsjednik Vlade Andrej Plenković, registrom stanovništva će se osigurati kvalitetnije, preciznije i pravednije planiranje javnih politika. To znači da će Vlada na temelju tih podataka moći donositi "ciljane" mjere, koje će precizno moći pomoći onima kojima je potpora u određenom smislu najnužnija, kazao je Plenković na sjednici Vlade.
Zakon o Središnjem registru stanovništva stupio je na snagu 17. travnja 2025. godine u većem dijelu svojih odredbi, čime su stvoreni ključni preduvjeti za njegovu uspostavu. Trenutačno se intenzivno radi na stvaranju digitalnih uvjeta za automatiziranu razmjenu podataka između javnopravnih tijela koja će podatke dostavljati u registar.
Puna funkcionalnost registra predviđa se u lipnju 2026. provedbom posljednje faze, odnosno uspostavom modela za građane.
Središnji registar stanovništva će sadržavati podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima. Obuhvaćat će hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem van Hrvatske, kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj.
Sadržavat će podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima, u smislu i tko ga sve čini. Konkretno, uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, zatim uključivat će podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju dobrovoljne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri, materinskom jeziku i nacionalnosti, kao i kontakt podatke.
Porezne olakšice za sponzorstva, rast iznosa neoporezive zarade za studente i đake
Kada je riječ o poreznim izmjenama koje su na snazi od današnjeg dana, one uključuju mogućnost dodatnog smanjenja porezne osnovice za već porezno priznate rashode sponzorstva za sportske, kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene i druge sektore od društvenog interesa.
Predsjednik Vlade Plenković je prekjučer ocijenio da će nove porezne olakšice potaknuti veća ulaganja u sport, kulturu, znanost i humanitarne aktivnosti. "Otvaramo prostor privatnom sektoru da podupire ove aktivnosti, uz ono što radi država i jedinice područne i lokalne samouprave, na način da su jasno predviđene beneficije u smislu poreznih olakšica", istaknuo je.
Na snagu stupa i novi pravilnik o porezu na dohodak, koji uključuje povećanje neoporezivog iznosa primitka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na 4.800 eura. Time će se ukupan neoporezivi iznos kojeg mogu ostvariti učenici i studenti povećati na 12.000 eura, budući da se na taj povećani neoporezivi iznos dodaje i iznos neoporezivog dijela dohotka od 7.200 eura.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
